clear sky
22°C
28.05.2024.
Beograd
eur
117.1153
usd
107.6427
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan
Podešavanja Sačuvane vesti Pretraga Navigacija
Podešavanja sajta
Odaberi pismo
Odaberi grad
  • Beograd
  • Dečani
  • Jagodina
  • Kragujevac
  • Kruševac
  • Niš
  • Novi Sad
  • Orahovac
  • Pančevo
  • Pirot
  • Priština
  • Prizren
  • Sombor
  • Subotica
  • Štrpce
  • Užice
  • Vranje
  • Vršac
  • Zrenjanin
  • Zvečan

Evo zašto će Velika Britanija od 2015. biti zemlja bezvlašća

12.12.2014. 14:57
Piše:
Srbija Danas - M.N.
Dejvid Kameron
Dejvid Kameron / Izvor: SD/ilustracija

Poslednjih nekoliko godina Velika Britanija je uživala jasnu političku i ekonomsku stabilnost, uprkos turbolentnosti u odnosima među evropskim državama, koje su počele da dobijaju na jačini 2008. godine, kada je izbila nova svetska ekonomska kriza. Ali, tome je izgleda došao kraj.

Ovakava predviđanja daje Rojtersov kolumnista Anatol Kolecki, koji tvrdi da će se u godinama koje dolaze "Britanija pretvoriti u politički najnestabilniju državu Evrope". Kao glavni početak ovih nestabilnost vidi opšte izbore, koji su zakazani za 7. maj 2015. godine.

Uspon partija koje preferiraju "odcepljenje"

Može se reći da je "konačni ekser u posmrtnom sanduku" britanskoj stabilnosti udarila Škotska nacionalna partija (SNP) na nedavno održanom referendumu o nezavisnosti Škotske. Iako je većina Škota glasala protiv odcepljenja, šok za britansku naciju i vladu Dejvida Kamerona bio je prevelik. 

Dejvid Kameron
Dejvid Kameron / Izvor: Profimedia

Na prošlomesečnim specijalnim izborima, Konzervativna partija premijera Kamerona izgubila je važna mesta u Parlamentu ispred Partije za nezavisnost Velike Britanije (UKIP), samo šest meseci pre najavljenih opštih izbora. Pobeda UKIP-a već je uznemirila preduzeća, investitore i evropske partnere koji strahuju da Britanija polako klizi ka napuštanju Evropske unije, što je i glavni politički cilj ove partije. Štaviše, UKIP partija je prema CESI organizaciji označena kao jedna od EU partija koje zagovaraju jače odnose sa Rusijom.

Uspeh UKIP-a predstavlja jasnu pretnju Kameronu na izborima u maju 2015. godine zbog njene sposobnosti da "ukrade" glasove redovnih glasača Konzervativne stranke, što baca senku na njenu mogućnost za mogući reizbor.

Ništa bez Škota

Kako poslednje ankete javnog mnjenja pokazuju da, pored Konzervativne, ni Laburistička partija neće imati dovoljno mesta u parlamentu neophodnih za formiranje većinske vlade nakon sledećih izbora, Velika Britanija bi po oceni domaćih analitičara ubrzo mogla da postane "zemlja bezvlašća".

Nikola Sturdžen SNP
Nikola Sturdžen SNP / Izvor: Profimedia

Kako UKIP preti da oduzme glasove Konzervativne partije, tako se predviđa da će Škotska nacionalna partija "umesto dosadašnjih 6 mesta u britanskom parlamentu, u sledećem sazivu osvojiti između 20 i 50", i to na račun Laburističke partije, smatra Kolecki.

Ako su predviđanja da nijedna od vodećih partija neće imati većinu, to znači da nova vlada Velike Britanije neće biti moguća bez, barem jedne, "nacionalističke" partije. A kako, uslovno rečeno, UKIP ne odgovara trenutnom putu Britanije kao članice EU, jasno je da će "pregovarački" kapital Škota utoliko biti jači, što je drugi ključni razlog moguće nestabilnosti V. Britanije.

Najdžel Faraž UKIP
Najdžel Faraž UKIP / Izvor: Profimedia

Dakle, ako SNP odluči da bude deo takve koalicije, najverovatnije će tražiti da kao jedan od uslova bude zakazivanje novog referenduma o nezavisnosti. Naime, tamošnje javno mnjenje poslednjih nedelja sugeriše da bi već danas većina Škota glasala za nezavisnost.

Manjinska vlada?

Ovo neumitno znači da će nova vlada možda biti formirana bez većine. Dok su manjinske vlade česta pojava u kontinentalnoj Evropi, Britanije je u svojoj istoriji samo jednom bila bez većinske vlade (1974. godine).

Čak i ako London uspe da formira manjinsku vladu (ili većinsku od nekoliko partija), ona će najverovatnije pasti posle godinu ili dve. Bilo da novi premijer bude ponovo Kameron, ili laburista Milband, on će biti viđen samo kao "kratkoročni kućepazitelj" koji će moći da progura samo one mere koje nisu sporne svim partijama u vlasti.

Britanski političari
Britanski političari / Izvor: Profimedia

Međutim, u nekom trenutku tokom 2016. ili 2017. godine, analitičari predviđaju da će se opozicione partije najverovatnije ujediniti oko nekog zajedničkog pitanja i izglasati nepoverenje vlade, zbog čega će Britanije ići na nove izbore (uprkos nezapisanom pravilu da vlada mora da odsluži ceo petogodišnji mandat).

Jačanje evroskpetika

To dovodi do trećeg razloga britanske nestabilnosti - vanredni izbori u 2016. ili 2017. će najverovatnije dovesti do jačanja nacionalisitčkih partija koje će proizvesti otvoreno evroskeptičnu vladu, posvećenu izuzimanju Velike Britanije iz Evropske unije.

Naravno, svi ovi scenariji su samo predviđanja. Do 2017. godine su razna iznenađenja moguća. Na kraju krajeva, instinktivna opreznost britanskog biračkog tela mogla bi da prevagne ako se bude došlo do pitanja izlaska Britanije iz Unije, kao što je bio slučaj tokom škotskom referenduma.

Dejvid Kameron
Dejvid Kameron / Izvor: Profimedia

Ali, šta god na kraju da se desi, panika i nesigurnost nekoliko meseci pre i nakon majskih izbora svakako će loše uticati na britansku ekonomiju, kako se mukotrpan period sastavljanja nove vlade Britanije bude odvijao.  

Pogledajte još:

Ovih šest partija su Putinove ''krtice'' u EU? (FOTO) 

Zašto Turska ne mora da bira između Rusije i EU?

Postoji razlog zašto se Zapad plaši ruskog medveda (FOTO)

Da li je Luterov "san" postao košmar? (FOTO)