Čak 10.000 domaćinstava dobiće 50% iznosa od procenjenih radova za unapređenje, a jedan od kriterijuma i prednosti za ostvarenje jesu lošija stolarija, jednostruki prozori i broj članova domaćinstva.
Subvencije se odnose na zamenu stolarije, ugradnju izolacije, instaliranja kotlova i peći na čistija goriva, kao i za ugradnju solarnih kolektora i solarnih panela.
Na javni poziv u okviru Programa energetske sanacije stambenih zgrada, porodičnih kuća i stanova koji sprovode jedinice lokalne samouprave prijavljuju se opštine i gradovi. Program je pokrenut prošle godine kako bi država, odnosno Ministarstvo i lokalne samouprave, pomogli građanima da realizuju projekte koji će za rezultat imati uštedu energiju ili da ugrade solarne panele za sopstvenu potrošnju. Ideja je da država obezbedi 50 odsto novca za investicije, a građani ostatak.
Na ovom javnom pozivu gradovi i opštine mogu da dobiju najmanje 25 miliona dinara, a najviše 200 miliona, i moraju da obezbede još najmanje isti toliki iznos, koji su dobili od Ministarstva, za direktno subvencionisanje građana. Drugim rečima, građanima će na raspolaganju biti najmanje dve milijarde dinara.
U poslednjih nekoliko godina primećuje se drastičan skok investicija u ekologiju. Preduzete su mere koje su imale direktan uticaj na neurušavanje životne sredine, odnosno na njeno unapređenje kao što su:
Grad Beograd je, nakon 46 godina, pokrenuo projekte za otklanjanje ove ekološke pretnje, a kada se završe i izgradi nova brana, Beograd će konačno otpadom upravljati poput drugih evropskih gradova.
Tokom 2017. i 2018. pokrenuta je akcija otkrivanja lokacija na kojima je opasni otpad nelegalno skladišten. Otkriveno je čak 12 lokacija koje su u rekordnom roku u potpunosti očišćene.
U 2014. je površina pod zaštićenim područjima iznosila 6,37% Srbije, a od donošenja Zakona o nacionalnim parkovima 2015. proglašeno je još 15 zaštićenih područja. Sada ih je 471, od čega je 87 područja od nacionalnog interesa. Površina zaštićenih područja sada iznosi oko 7,8%, a strateški cilj je da pod zaštitom bude 12% naše teritorije.
Zgrada Nacionalne laboratorije počela je da se gradi 2018, a njen glavni zadatak biće praćenje promena kvaliteta medijuma životne sredine sprovođenjem hemijskih ispitivanja zagađujućih materija. Nacionalna laboratorija je jedna od najsavremenijih u regionu, u potpunosti harmonizovana sa standardima koji se primenjuju u eminentnim svetskim laboratorijama.
Da bi se poboljšao ekološki status nizvodnih resursa površinskih voda i prateće infrastrukture, Srbija investira u izgradnju postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda i tako umanjuje nivo nastalog otpada i suspendovanih materija.
Danas je u Srbiji oko 3 miliona hektara pod šumama. Veća šumovitost daje bolji kvalitet vazduha, a samo 1 hektar šuma proizvede oko 800 tona kiseonika godišnje. Upravo zato se nastoji da se obezbedi više sredstava za pošumljavanje i ozelenjavanje javnih površina. Od 2018. do danas, država je opredelila više od 206, 5 miliona dinara za pošumljavanje.
Republika Srbija je obezbedila finansiranje ekoloških projekata po veoma povoljnim uslovima, a sredstva će biti upotrebljena za finansiranje i refinansiranje kapitalnih zelenih projekata, važnih za podizanje standarda životne sredine i bolji kvalitet života svih nas.
Otvaranjem vetroparka "Čibuk 1" 2019. u Kovinu, jednog od najvećih na Zapadnom Balkanu, doprinelo se energetskoj bezbednosti i sigurnosti snabdevanja strujom u Srbiji. Sa 57 turbina i instalisanom snagom od 158 megavata, može da snabdeva električnom energijom 113.000 domaćinstava i smanjuje emisiju ugljen-dioksida za oko 370.000 tona godišnje
Kao država, započeli smo eksploataciju solarne energije u cilju povećanja korišćenja obnovljivih izvora u ukupnoj proizvodnji električne energije. Solarna elektrana Petka u Kostolcu biće snage 9,95 megavata, čime predstavlja najveću elektranu tog tipa u Srbiji i prvi značajni iskorak za JP EPS i Republiku Srbiju u primeni čistih tehnologija i održivog razvoja.