Iako to može da zvuči jednostavno i očito, ljudi koji štede sve stavljaju na drugo mesto, a skupljanje novca je im je najbitnije.
Ljudi koji znaju da štede obično ovu naviku nauče još kao deca. Ko počne ranije u životu da štedi, pogotovo za "crne dane", kasnije će od toga imati koristi, ističu finasijski planeri Dženet Stanzak i Kristin Garet.
Jedna od najvećih laži koje nam danas prodaju je da su naše potrebe zapravo naše želje. Imali smo jako puno klijenata koji su nam govorili da su putovanja, nova odeća i večere u restoranima njihova potreba. Ali stvarno nisu. Dobre štediše zapisuju šta im zaista treba, šta žele i svoje velike želje. Ove male razlike pomoći će vam da svaki dan pomalo uštedite - ističe ovaj planerski dvojac.
Da, olakšavaju vam život, ali s njima nemate dobar pregled koliko zaista trošite i imate, ističe Garet. Samostalno plaćanje, bilo online ili u banci, aktivira vaš mozak i tera vas da pamtite te informacije.
Dobre štediše imaju tablice koje redovno popunjavaju i znaju tačno na šta i koliko troše. Prvi znak da neko ima problema s novcem je kad ne zna koliki im je mesečni protok novca. Ne možete uštedeti, ako ne znate koliko novca zapravo imate, poručuje Stanzak.
Ovo pravilo se ne odnosi na sve, ali istraživanja su pokazala da kada koristimo karticu trošimo i do 20 posto više jer je manje "bolno", objasnila je Stanzak.
Možda zvuči prejednostavno, ali tako je. Ljudi koji su odlučili da uštede, to su stavili na vrh svojih prioriteta.
Vrlo često najviše trošimo upravo na male, na oko jeftine stvari. Na kraju meseca nam one oduzmu puno s računa, a mi i dalje mislimo da su to sitnice. Zapisujte i njih, poput kafe, žvaka i slično.
Ako želite da uštedite novac, pratite akcije i sniženja. Ionako velika većina artikala košta do nekoliko puta manje od prodajne cene i zato ne bi trebalo da budete preponosni i propuštati takve prilike. Oni zarađuju na vama, pa zašto ne biste i vi na akcijama.
Reč je o popustima vaše firme, hotelskim bodovima i slično koje većina ljudi nikada u životu ne iskoristi. Nemojte bacati takve ponude.
Samo jedan veliki događaj može vas potpuno izbaciti iz finansijskog koloseka ako ne štedite. Otkazivanje rada nekih većih kućnih aparata poput ili veš mašine ili šporeta, iznenadna bolest, nesreća i slično mogu vas dovesti do finansijskog gubitka. Garet i Stanzak ističu da bi svako trebao da ima najmanje tri do šest meseci ušteđevine za osnovne troškove poput kredita, režija i hrane.
Puno ljudi razmišlja na način da sebi mora priuštiti nešto zato što naporno rade. Ali, ako nemate novca za to, onda to ne bi trebalo da kupite bez obzira koliko naporno radili i koliko osećate da ste to zaslužili.
Ako tek počinjrte štednju počnite s malim iznosima jer je lakše prilagoditi se na manju promenu. Vremenom povećavajte iznos.
Automatizujte prenos sredstava na drugi račun koji ćete koristiti za štednju. To možete najlakše učiniti putem trajnog naloga. Čim vam stigne plata, prebacite na drugi račun. Tako ćete to rešiti bezbolno, nećete razmišljati o tome, a štedećete.