Da se sve više građana odlučuje da privatno uplaćuje penziju potvrđuju i najnoviji podaci Narodne banke Srbije.
Tako je na kraju drugog tromesečja ove godine u taj vid osiguranja bilo uključeno čak 5.514 ljudi više nego u istom periodu prošle godine.
Istovremeno je porasla i neto imovina dobrovoljnih penzijskih fondova, i to 1,1 odsto u odnosu na prvi ovogodišnji kvartal, tako da je na kraju drugog tromesečja dostigla sumu od 45,1 milijardu dinara. To je, recimo, u odnosu na 2016. godinu za skoro dva i po puta više.
Očigledno je da pandemija virusa korona, koja je poljuljala mnoge privrede ove godine, nije bitno uticala na dobrovoljno penzijsko osiguranje, pa je obezbeđivanje dodatnih sredstava za stare dane i dalje bitna stavka u budžetima dosta građana.
Privatnu penziju u Srbiji danas uplaćuje 203.039 ljudi. Najviše je korisnika od 40 do 60 godina, a prosečna uplata je oko 4.000 dinara mesečno.
U dobrovoljne penzijske fondove mogu uplaćivati pojedinci, za sebe i druge, kao i poslodavci za svoje zaposlene. Po analizi centralne banke, u drugom ovogodišnjem kvartalu 42 odsto uplata bile su individualne, 34 odsto su uplate poslodavaca za svoje zaposlene, dok se 24 odsto odnosi na uplate preko penzijskih planova.
Mlade generacije sve češće razmišljaju da li će moći da opstanu sa sumom koja im u budućnosti bude stizala od PIO fonda, zbog čega se u sve većem broju odlučuju za privatne penzije, odnosno članstvo u nekom od dobrovoljnih penzijskih fondova, kako bi deo svojih prihoda izdvajali kao štednju za starost.
Visina penzije zavisi od prinosa koji ostvaruju penzijski fondovi, a prinos fondova za drugi kvartal ove godine je bio nešto manji, oko tri odsto. Međutim važno je reći da se ne gleda prinos za jednu godinu već prosečni za ceo period uplate. Treba istaći i da je prethodnih godina bilo fondova i sa prinosima većim od devet odsto.
Na primeru prinosa od pet odsto godišnje, za uplate od 2.000 dinara mesečno tokom 25 godina, isplata bi na mesečnom nivou tokom 20 godina iznosila 7.483 dinara. Po istom ovom principu, ako je prinos fonda devet odsto, svakog meseca građani bi tokom 20 godina primali penziju od 18.186 dinara.
Prinosi fondova na godišnjem nivou zavise od izvora u koje ulažu novac bilo da su to obveznice, akcije ili kamate u banci.
Najpre treba pronaći siguran fond, a dobro je da znate i to da ukoliko niste zadovoljni poslovanjem fonda koji ste odabrali možete ga promeniti.
Nakon prikupljanja informacija o pravima i obavezama, sledi potpisivanje ugovora o članstvu i plaćanje naknada - prilikom uplate penzijskih doprinosa (najviše 3 odsto vrednosti uplate) i za upravljanje dobrovoljnim penzijskim fondom (do dva odsto vrednosti imovine fonda na godišnjem nivou).
Donja starosna granica ne postoji i svako ko ima manje od 70 godina može da bude član fonda, bez obzira da li je zaposlen ili ne, odnosno da li je domaći ili strani državljanin.
Sve je češća praksa da roditelji počnu sa štednjom za svoju decu odmah po njihovom rođenju, jer uplate u dugom vremenskom periodu mogu da obezbede pristojne prihode za penziju.
Suma koja se uplaćuje je na dobrovoljnom nivou, kao i tempo uplate, a najranije godine da se zvanično postane penzioner u Srbiji su 58, pa je to od 2011. godine i donja starosna granica za povlačenje sredstava koje ste uplaćivali u privatni fond.