Želite SVOJ krov nad glavom? Evo kako da obezbedite 20 odsto učešća za stan ili da ga POTPUNO IZBEGNETE

17.02.2018. 14:13
Piše:
Srbija Danas/Blic
Zgrada u Beogradu / Izvor: Profimedia
Kako do učešća i to minimum 20 odsto od vrednosti nekretnine?

Dugogodišnji ste podstanar, premišljate se, računate kako da podignete stambeni kredit i konačno obezbedite svoj krov nad glavom, ali ni za učešće nemate. Ovo su načini kako bi mogli da obezbedite tih nedostižnih 20 odsto, ali i da ih izbegnete.

U Srbiji trenutno ima 107.353 odobrenih stambenih kredita. Ponuda banaka nikad bolja, a kamatne stope nikad niže zahvaljujući negativnom euriboru, koja zajedno sa maržom čini cenu kredita. Ipak, pre nego se odlučite da uzmete kredit, dobro se preračunajte.

Za početak, potrebno je da minimum imate i oko hiljadu evra za razne troškove (upis hipoteke, notar…). Ali, kako do učešća i to minimum 20 odsto od vrednosti nekretnine? Postoji način da ih pribavite tako što ćete se zadužiti, ali ima i opcija stambenog kredita gde nećete morati da date novac za učešće.

Ako hoćete da u novčaniku do kraja godine imate 1.000 evra više, na 4 stvari morate da obratite pažnju

Stambeni kredit bez učešća, ali je uslov veća hipoteka

- Ukoliko kijent nema novca za učešće, najpovoljnija opcija je obezbeđivanje hipoteke, koja je najmanje 30 odsto vrednija od traženog iznosa kredita. To može biti dodatna hipoteka, pored hipoteke na stan koji se kupuje, ili neka druga nekretnina koja svojom vrednošću prelazi minimum od 30 odsto od iznosa stambenog kredita - objašnjavaju bankarski službenici.

Potpisivanje ugovora / Izvor: Profimedia/ilustracija

Šta to konkretno znači? U slučaju da je vaš kredit za stan 50.000 evra, hipoteku ćete staviti na nepokretnost koja je najmanje vredna 65.000 evra (30 odsto više).

- Primera radi, ako vaši roditelji imaju stan odgovarajuće vrednosti, možemo hipoteku da uspostavimo na njihovoj nekretnini i tada učešće nije potrebno. Isto možemo postići kada nekretninu koju već imamo u vlasništvu dodamo kao dodatno sredstvo obezbeđenja uz nekretninu koju kupujemo - objašnjavaju iz jedne banke.

Dinarski stambeni kredit bez učešća

Dinarski stambeni krediti odobravaju se bez učešća. Međutim za razliku od onih koji se vezuju za evro, ovi zajmovi imaju kraći rok otplate i skuplji su. Ipak, važno je da kao opcija postoje.

Vozači, pažnja! Ako ste lenji, možete platiti kaznu i do 15.000 dinara

- Klijenti koji se opredele za stambene kredite u dinarima nisu u obavezi da obezbede dodatna sredstva po osnovu učešća, zbog čega su ovakvi krediti pogodni pre svega za manje iznose zaduživanja kao i kraće rokove kreditiranja - ukazuju bankari.

Prvo uzmete keš kredit, pa onda stambeni

Ako ste se rešili za stambeni kredit u evrima, a nemate mogućnosti da na dodatnu nekretninu stavite hipoteku, način da dođete do 20 odsto za učešće je da podignete gotovinski kredit.

Obratite PAŽNJU: Evo kako varaju svaki dan u marketima

- Keš kredit, kao sredstvo za obezbeđivanje dela učešća, takođe može da bude opcija ukoliko, na primer, nedostaje deo novca. Svaki klijent treba da ima u vidu svoje finansijske mogućnosti budući da bi u tom slučaju, i u određenom vremenskom periodu, trebalo istovremeno da otplaćuje dve rate kredita - objašnjavaju iz banke.

stan / Izvor: Profimedia/ilustracija

Takođe, treba imati na umu i da keš krediti spadaju među najskuplje kredite.

Poslednja opcija, pozajmiti novac

Poslednja opcija je da pozajmite novac, to je ujedno i najmanje preporučljivo. Prvo, teško da ćete naći nekog ko ima kod sebe toliko keša i da je spreman da vam bespogovorno novac i da da ga vraćate duži period.

Nove kazne za turiste: Ako radite ovo na plaži platićete kaznu od 2.500 evra

- Po mom mišljenju najbolje rešenje je stambeni kredit, za koji nije potrebno učešće već da se stavi hipoteka na nekretninu koja je vrednija od iznosa kredita odnosno nekretnine koja se kupuje. Međutim, idealna je situacija da vaši roditelji imaju takvu nekretninu i da su spremni to da učine, ali takve situacije usložnjavaju porodične odnose, naročito ako ima više dece - ukazuje dr Zoran Grubišić, profesor Beogradske bankarske akademije.

Naravno, sve je ovo teorija. Svaki čovek, u zavisnosti od svojih finansija, priča je za sebe.

 

Piše:
Srbija Danas/Blic
17.02.2018. 14:13
Pogledajte više