Razlog za uzgajanje je sigurna otkupna cena ova šljive, poznate još i pod imenom ringlov.
- Retke su godine kada ne rodi, otporna je na bolesti i štetočine, pa ju je lakše gajiti u odnosu na druge kulture, a tražena je u prerađivačkoj industriji. Mogu da se dostignu dobri prinosi, a ako je maksimalan rod, po stablu bude do 100 kg ploda. Kvalitet ploda zavisi od rodnosti. Ukoliko dobro rodi, plod je sitniji i obrnuto. Plodovi su veoma slatki i mogu dostići veličinu kajsije - priča Borivoj Jančić iz sela Lopatanj.
- Dženarika, inače, stiže kada višnja završava, a počinje berba maline. ove godine je cena bila 12 dinara po kg. Nema mnogo ulaganja, a dobija se stablo koje se može eksploatisati narednih 30 godina. Sve količine prodajemo za industrijsku preradu. planiram da za par godina započnem sopstvenu proizvodnju rakije - kaže Jančić.
U Srbiji se najviše gaji "krimska žuta" sorta dženarike. Otkupljuju je prerađivači jer se koristi kao baza za sokove zato što je neutralnog ukusa i mirisa. Može se koristiti za proizvodnju rakije kojoj daje neutralnu aromu. Krupna je, laka za berbu. Treba je orezivati, naročito u prvim godinama jer je izuzetno rodna, pa može doći do lomljenja grana. Optimalan broj stabala po hektaru trebalo bi da bude od 350 do 400.
STARI NAZIVI SRPSKIH GRADOVA: Jeste li nekada bili u Paležu ili Gurgusovcu? Verovatno jeste, a da to i ne znate (VIDEO)