Osobe koje se bave čuvanjem dece u Republici Srpskoj uglavnom rade na crno, a kada im prođe radni vek ostaju bez ikakvih primanja.
U Hrvatskoj osobe koje se bave čuvanjem dece vode kao preduzetnici i sami sebi isplaćuju platu, poreze i doprinose, a mogu da angažuju i pomoćne radnike. U Republici Srpskoj se ovi poslovi odvijaju u sivoj zoni, a plate su po dogovoru i u proseku iznose oko 300 KM.
Priču o regulisanju statusa i stimulisanju dadilja u RS prvi je pokrenuo Centar za kreativni rad sa decom “Dobri medo” iz Banjaluke. Njihov predlog bio je da za dadilje država uvede poseban paket subvencija tako da žena koja čuva decu ne plaća ukupni iznos doprinosa od 65 odsto, već samo deset odsto.
- Tako bi za dobijeni iznos od 418 KM za čuvanje dece dadilja državi dala 42 KM, a njoj bi ostalo oko 376 KM, što je minimalna plata - navedeno je u anlizi koju je uradio ovaj centar.
Adam Šukalo, narodni poslanik, predložio je da se Zakon o dadiljskoj delatnosti uvrsti ove godine u program rada Narodne skupštine RS.
- Predlog zakona je već gotov i spremni smo da ga ustupimo Ministarstvu porodice omladine i sporta RS, jer je to u njihovoj nadležnosti, ili ćemo ga sami predložiti. Država bi svakako trebalo da reguliše posao čuvanja dece kao i svako drugo zanimanje. Time bi se omogućilo velikom broju žena koje su bez posla da se samozaposle, ali bi se mogao i kontrolisati rad dadilja, jer je reč o odgovornom poslu kojim ne može da se bavi svako - kaže Šukalo.
U centru “Dobri medo” ističu da veliki broj žena imaju svoj stan ili kuću u kojima bi mogle da čuvaju određeni broj dece što bi takođe bilo zakonski regulisano.
- Osim toga, svaka dadilja bi trebalo da nakon obuke bude upisana u registar što bi bio garant da je stručno osposobljenada radi taj posao - navode u ovom centru.