Od ove poslednje ture građani su "preko noći" već uzeli 93.000, a za razliku od ranijih godina kada su ih najčešće koristili penzioneri, danas vaučare masovno traže mladi. Među najtraženijim destinacijama ubedljivo su banje.
Novina je da je sada proširena mogućnost korišćenja vaučera za smeštaj na celu zemlju s obzirom na to da su ranije bili izuzeti Beograd i Novi Sad. Takođe, olakšani su i uslovi za dobijanje vaučera tako što je povećan limit zarada za zaposlene, kao i za ratne vojne invalide, sa 60.000 na 70.000 dinara.
Vaučeri mogu da se iskoriste u više od 2.100 ugostiteljskih objekata i hotela koji su se prijavili Ministarstvu turizma, i to do 20. novembra ove godine. Vrednost jednog vačera je 5.000 dinara i to je maksimalni iznos koji jedan korisnik može da koristi u toku jedne godine.
Na vaučere imaju pravo penzioneri, studenti i zaposleni čija su primanja manja od 70.000 dinara, kao i nezaposleni i korisnici prava na tuđu negu i pomoć.
Kako do vaučera:
Takođe, mogu da se prijave i građani koji primaju porodičnu invalidninu po palom borcu, te ratni i civilni vojni invalidi sa primanjima nižim od 70.000 dinara, kao i vlasnici poljoprivrednih gazdinstava.
Tako, recimo, porodica koja uključuje majku, oca, baku, deku i dvoje dece, samo na smeštaju može da uštedi 20.000 dinara. Pravo na vaučere nemaju deca, a uslov za dobijanje vaučera je najmanje pet noćenja.
Vaučerom se plaća samo usluga smeštaja i ne može se koristiti za plaćanje ishrane, pića, zdravstvene i druge usluge i boravišne takse.
Prijave je moguće podneti na šalterima Pošta Srbije u celoj zemlji, najkasnije 30 dana pre početka realizacije aranžmana.
Sokobanja na prvom mestu
Ove godine za vaučere se prijavilo 42 odsto penzionera, i 41,7 odsto zaposlenih. Oko 12 odsto zaposlenih takođe je tražilo vaučere, a tri odsto raspoloživih vaučera je otišlo u ruke studenata.
Kada je reč o najpopularnijim destinacijama, najveći broj građana tražilo je vaučere za odmor u Sokobanji, zatim na Zlatiboru, u Vrnjačkoj banji, Prolom banji i Lukovskoj banji.
Srpski turizam je zbog korona virusa u prvih pet meseci ove godine oštećen za oko 300 miliona evra, a procene su da bi do kraja godine minus u tom sektoru mogao da bude čak milijardu evra.