Već sada se smanjuje potreba za šalterskim radnicima, daktilografima, poštarima. Zato je učenicima mnogo teže da se odluče za šta da se školuju.
Umesto ljubaznog glasa u kol centrima odgovore sve češće daju mašine. Računi se plaćaju elektronski, a umesto pisama stižu mejlovi. Nove tehnologije bi oko 50 odsto postojećih zanimanja mogle da pošalju u istoriju. Ipak, za lekare, ugostitelje i majstore nema zime.
Predrag Arsenović radi kao šef gradilišta više od 35 godina. Ne seća se da je potražnja za građevincima ikad bila veća, pogotovu za dobrim majstorima.
- Imali smo odličnu radnu snagu, nažalost u poslednje vreme jako kuburimo s tim. Tako da smo prinuđeni iz godine u godinu da učimo nove radne snage. Taman ih naučiš, oni odu dalje i tako. Roboti u ovome mnogo ne mogu pomoći - ističe Arsenović.
Zanimanja koja i uspeju da prežive talas automatizacije i digitalizacije doživeće promene. Glavna karakteristika biće dinamičnost – tako da će ljudi morati da uče tokom celog života.
- Velika prednost očekuje one profesionalce koji u svojim oblastima osim toga što znaju, da li su lekari, pravnici, ekonomisti razumeju kako rade računari, razumeju algoritme, razumeju osnove tog programiranja, osnove mašinskog učenja i onda će moći da pomognu automatizaciji tih poslova. Jer, sami programeri neće moći da automatiziju rad lekara bez pomoći samih lekara koji će morati da stalno inoviraju taj softver - objašnjava Stefan Salom, direktor razvoja Infostud grupe.
Inovacije na tržištu, kažu u ministarstvu prosvete, budno prate. Do sada su ugasili 166 profila – 86 četvorogodišnjih i 80 trogodišnjih.
- Svi profili koji nemaju izrađen standard kvalifikacija oni će postepeno nestajati. Tendencija je da se oni stalno otpisuju, da ne budu u sistemu, da učenici ne mogu da se opredeljuju za profile koji neće ispunjavati kriterijume određenih zanimanja savremenog razvoja 21. veka. Ono što je planirano za budućnost i što smo uradili do sada krenuli smo po dualnom modelu organizacije nastave profila – 33 profila, za narednu školsku godinu još devet - navodi Gabrijela Grujić, pomoćnica ministra prosvete.
Prema austrijskoj studiji, transport i skladištenje biće najugroženija branša, jer će vozila bez vozača zameniti ljude. U trgovini, oko 37 posto poslova mogli bi da preuzmu roboti, a u zdravstvu i socijalnoj zaštiti više od jedne četvrtine poslova. Ipak, tržišta će obogatiti isto toliko veliki broj novih zanimanja.