Pitanje svih pitanja za Kinu danas nije da li će njena privreda pretrpeti štetu kao "kolateralna žrtva" koronavirusa, već koliku i u kojoj meri će se to odraziti na regionalni i globalni ekonomski rast.
Naime, kineske vlasti uvele su u borbi protiv širenja virusa brojne preventivne mere, od ograničavanja putovanja do zatvaranja prodavnica i fabrika, što je "izbacilo iz koloseka" svakodnevnu dinamiku života Kineza, ali i poslovanje velikog broja kineskih, pa i stranih kompanija u drugoj najvećoj ekonomiji sveta.
Džang Ming, ekonomista Kineske akademije društvenih nauka, vodećeg kineskog istraživačkog centra, procenio je da će epidemija smanjiti kineski privredni rast u prvom kvartalu za jedan procenat na 5,0 odsto, ili čak niže od toga.
Bonitetna agencija "S&P" saopštila je danas da će koronavirus "osim rizika za ljudske živote, verovatno pogoditi sektore putovanja i potrošnje".
- Prema scenariju šire zaraze, to bi moglo značajno da oslabi ekonomski rast i fiskalnu poziciju država u Aziji - smatraju u agenciji "S&P".
Mada je Kina uvela ograničenja na putovanja i zatvorila kompanije kako bi obuzdala epidemiju, to nije umanjilo sve veću zabrinutost među kompanijama i vladama širom sveta, od kojih su neke preduzele hitne mere.
Tako su brojne avio-kompanije, među kojima Britiš Ervejz, američki Junajted Erlajns, nemačka Lufthanza, Er Indija, južnokorejski Seul er i indonežanski Lajon er, smanjile ili obustavile letove iz i za Kinu.
Lanac kafeterija Starbaks je zatvorio više od polovine kafića u Kini, a "pod ključem" je i polovina od ukupno 30 prodavnica švedske Ikee u toj zemlji. Kompanija "Volt Dizni" je među prvima reagovala na izbijanje virusa zatvaranjem svojih rizorta i tematskih parkova u Šangaju i Hong Kongu.
Kompanija Epl je takođe ograničila putovanje zaposlenih, smanjila broj radnih sati u Kini i zatvorila jednu prodavnicu u toj zemlji, dok je Gugl privremeno "zapečatio" sva svoja predstavništva u Kini, Hongkongu i na Tajvanu.
Kancelarije Gugla su zatvorene povodom proslave kineske Nove godine, ali će, kako su naveli iz kompanije, "produžiti odmor" do daljeg zbog aktuelne zdravstvene situacije u Kini.
Agencija za kreditni rejting Mudis procenjuje da će rizik od prelivanja negativnih efekata kineske turističke privrede na susedne zemlje biti veći nego za vreme epidemije SARS-a, "jer Kinezi danas čine najveći deo ukupnog broja turista u drugim azijsko-pacifičkim ekonomijama".
Mudis je posebno istakao rizik koji izbijanje koronavirusa u Kini može imati na Japan, koji želi da se oporavi od pada potrošnje i verovatnog posustajanja realnog rasta BDP-a u poslednjem kvartalu 2019., nakon povećanja poreza na promet.
Analitičari porede izbijanje koronavirusa sa epidemijom teškog akutnog respiratornog sindroma (SARS) 2002-2003, koja je odnela oko 800 ljudskih života i usporila ekonomski rast Azije.
Mnogi kažu da bi uticaj koronavirusa na rast u ovom trenutku mogao biti veći, jer Kina sada ima veći udeo u svetskoj ekonomiji i predstavlja "lokomotivu" globalnog rasta.
Pitanje potencijalnog uticaja ove zaraze na ekonomije širom sveta dominiralo i na sinoćnoj konferenciji za novinare predsednika američkih Federalnih rezervi (FED), Džeroma Pauela.
- Kineska privreda je danas veoma važna u globalnoj ekonomiji, jer kada kineska ekonomija usporava, to osećamo i mi - ne toliko kao zemlje koje su blizu Kine, ili one koje aktivnije trguju sa Kinom, kao neke od zapadnoevropskih država - rekao je Pauel.
Zabrinutost zbog eventualne štete koju će ova epidemija naneti japanskoj privredi, koja se u velikoj meri oslanja na Kinu kao na proizvodnu i tržišnu bazu, izrazio je danas i premijer Japana Šinzo Abe.
- Želeo bih da se pomno istraže ekonomske posledice, uključujući i udar iz turističkog sektora - rekao je Abe Parlamentu.
Akcije na azijskim berzama, ali i na evropskim i američkim, potonule su danas na vest o rastu broja umrlih i novim slučajevima zaraze u raznim zemljama sveta.