Poslednjih decenija mladi privrednici pokušavaju da promene sliku srpskog poljoprivrednog izvoza - da prodaju sirovine koje kasnije uvozimo kao gotov proizvod, zamene izvozom prerađenog voća i povrća. Na taj način zarada je veća, a time i motiv mladima da ostanu na selu i razvijaju proizvodnju.
Pre šest godina na imanju Gligorijevića grad je uništio 90 odsto roda crne ribizle i bukvalno ih naterao da promene način rada.
- Majka je predložila da pokušamo da preradimo voće koje je preostalo i tako da smo, da kažem, onako probno uradili sok od crne ribizle - kaže Aleksandar Gligorijević iz Divčevića.
Proba iz nevolje naredne godine pretvorila se u namernu proizvodnju. Da bi se njihovi sokovi razlikovali od drugih na tržištu i pridobili više kupaca, odlučili su da ih slade isključivo bagremovim medom.
- Preduzetništvo na selu je veliki izazov i s obzirom ne to da smo mi takvog nekog duha, to nas i vuče, jer jako je teško u ovim uslovima sprovesti to u delo - priča Ana Gligorijević.
Vera Gligorijević ukazuje da je neophodno mnogo rada i truda.
- Problem oko struje, puta, vode, mnogo štošta da bi mladi opstali ovde - dodaje Vera Gligorijević.
Drugarstvo iz školske klupe Aleksandar i Nikola već četiri godine učvršćuju kroz ortakluk. Od malog porodičnog biznisa žive dve porodice.
- Gde je Aco zadužen za finansije, ja sam zadužen za izgradnju brenda. Ana i moja supruga su zadužene za to da 'Srberi' sokovi budu primamljivi kupcima stilski, a Vera je tu kao najveća podrška - navodi Nikola Marković iz Beograda.
Malim ali odlučnim koracima koračaju u budućnost dokazujući da dogovor kuću gradi, spremni da se radom i upornošću suoče sa svim teškoćama.