Prema podacima Centralne banke Turske, zemlja je prošle godine imala dug od 453 milijarde dolara, ili 53 odsto bruto domaćeg proizvoda, što je svrstava u rang zemalja koje nisu vezane ludačkom košuljom dužničkog ropstva.
Posao za 400 najboljih đaka medicinske škole
U jeku sukoba s Vašingtonom turska lira je prošle godine pretrpela spekulativni udar bankara sa Vol strita, ali se posle toga oporavila. Sada je kurs približno isti kao pre strmoglave devalvacije, kada je u avgustu za jedan američki dolar trebalo izdvojiti preko 7 turskih lira.
Današnji kurs je 5,2 lire za jedan dolar, što je ponovao dalo zamah malom i srednjem poduzetništvu, koje je opterećeno uvozom i kreditima u američkoj valuti. Turska je donela odluku, barem dok je pod Erdoganom da više neće tražiti od Međunarodnog monetarnog fonda, ni savete ni kredite.
- Turska više ne namerava da koristi usluge Međunarodnog monetarnog fonda, niti da od njega uzima zajmove - rekao je turski predsednik Redžep Tajip Erdogan.
“Zatvorili smo stranicu sa kreditima MMF i uz Božju volju, nikada je više nećemo otvoriti”, rekao je turski predsednik države, govoreći pred parlamentarnom grupom vladajuće Stranke pravde i razvitka.
Evropa ODLUČILA: Srbijom treba da teče gas iz Rumunije i Azerbejdžana, a evo i ZAŠTO
“Turska je 2013. isplatila poslednji deo svog duga MMF i više neće uzimati njegove zajmove”, rekao je Erdogan.
MMF ima Kancelariju rezidentnog predstavnika u Turskoj, koji Ankari predaje izveštaj Međunarodnog monetarnog fonda i dokumente Izvršnog odbora koji se odnose na Tursku. Kancelarija u Ankari prati ekonomska kretanja i politiku u Turskoj, povezuje turske vlasti i osoblje MMF u Vašingtonu i koordinira tehničku pomoć MMF, koju Erdogan sada odbacuje.
MMF na svojoj službenoj stranici navodi kako je njegov rezidentni predstavnik u Turskoj, Srikant Sešadri, takođe i izvor informacija o stavovima MMF za javnost, domaće i strane analitičare, investitore, akademske i istraživačke institucije, kao i turske međunarodne partnere i njihove diplomatske misije.
Šta će ostati od ove “saradnje” i da li će Erdogan da se odluči za zatvaranje kancelarije poput Viktora Orbana, saznaćemo uskoro.
Turska je još 2008. prestala da uzima zajmove od MMF i poslednji deo kredita je vratila 2013. Od tada nije uzela ni dolar od ove međunarodne finansijske institucije. Tursko ministarstvo finansija je ranije izjavilo da ne pregovara o dodeli kredita MMF zemlji.
“Izjave o pregovorima o dodeli kredita Turskoj od strane MMF su netačne i predstavljaju manipulaciju javnog mnjenja. Turska ekonomijaje uspela da prebrodi krizno razdoblje bez spoljne podrške. Jasno je da je objavljena vest o uzimanju kredita MMF dezinformacija, kojoj nedostaje doslednost. To je objavljeno uprkos povoljnim rezultatima zaduženosti Turske , visine duga i finansijske discipline”, navodi se u saopštenju turskog ministarstva finasija od 1. februara.
Podsetimo, nacionalna valuta Turske je prošle godine u više navrata dosegla istorijski minimum u odnosu na dolar. U avgustu je kurs premašio 7 turskih lira za američki dolar. Valutna kriza u zemlji je postala posebno teška nakon što je američki predsednik Donald Tramp objavio da je udvostručio carine na aluminijum i čelik iz Turske, na 20 odsto odnosno 50 odsto. Kao odgovor na to, Ankara je povećala carine na 22 vrste američke robe, uključujući duvan, alkohol, automobile, kozmetičke proizvode, pirinač i voće, ukupne vrednosti 533 miliona dolara.
- Svesni smo problema. Nestabilnost u razmeni i kamatnim stopama, kao i da je inflacija u proteklim mesecima uzrokovala određene poteškoće u svakodnevnom životu ljudi. Te ekonomske fluktuacije se nisu dogodile zbog realnog stanja u zemlji, nego zato što je Turska bila pod napadom. Međutim, zemlja je pobedila i odbranila te napade - rekao je Erdogan, dodajući kako Turska slične krize može prevladati sama i bez inostrane pomoći.