Iako svi obveznici, po navici, računaju da svaka rata ovog nameta dospeva 15. u mesecu, i to u februaru, maju, avgustu i novembru, ovaj put je to dan ranije. Razlog leži u zakonu, koji kaže da se porez na imovinu plaća na tri meseca i to u roku od 45 dana od dana početka tromesečja.
Kada se namiri i ova poslednja rata, ukupan plaćeni iznos u ovoj godini treba da bude jednak onome razrezanom na rešenju za 2016, koje je na adrese građana stizalo tokom maja i juna. Ipak, oni koji nisu bili ažurni, pa su sa uplatama pojedinih rata kasnili, mogu da računaju na zateznu kamatu po stopi od 14 odsto godišnje.
Lokalne uprave javnih prihoda u gradovima i opštinama već su pozvale i građane i firme da ne zaborave na svoju obavezu, a po podacima sa lokala, ove godine iznosi razrezanog poreza na imovinu nisu bili značajno veći u odnosu na one utvrđene rešenjima od prošle godine.
U Beogradu je, na primer, značajnije poskupeo samo kvadrat stana u prvoj, ekstrazoni poslovanja i to za 14.450 dinara.
Cena kvadrata nepokretnosti u odredenoj opštini upravo je prvi pokazatelj eventualnog povećanja razrezanog poreza, ali u Beogradu je istovremeno povećana i stopa amortizacije, koja umanjuje ukupan iznos poreza, i to sa 0,8 na jedan odsto.
Veće iznose poreza i ove godine plaćali su vlasnici stanova koji ne žive u njima, a po pravilu, nameti u tom slučaju su veći.