Veliki broj pametnih ljudi u sebi ne prepoznaje ovaj kvalitet i ima problema sa nesigurnošću. U brojnim društvenim situacijama, biti pametan je jednostavno - nepoželjno.
Inteligencija se kod svakog pojedinca manifestuje drugačije, ali ako ste ikada sumnjali u svoje sposobnosti, možda će vam neka od narednih stavki pomoći da se prepoznate.
Skorašnja studija povezala je visok nivo inteligencije sa navikom da budete budni do kasno u noć. Generalno, osobe koje rade umne poslove (učenje, na primer) ostaju budne jer im noć pruža veći mir i koncentraciju nego užurbanost dana. Naučnici tvrde da inteligentniji ljudi brže menjaju navike, što ima veze sa ljudskom evolucijom - pračovek je uglavnom bio budan tokom dana, kada je bilo najbezbednije, dok blagodeti civilizacije donose mogućnost noćnog obitavanja bez opasnosti.
Na žalost, psiholozi su utvrdili definitivnu povezanost emotivne nestabilnosti sa navikama "noćnih ptica", što donosi sasvim drugi set problema. Poremećaj normalnog, dnevnog ciklusa i stres u arterijama zbog konzumacije kofeina je recept za potencijalni srčani udar.
Od vas se očekuje da radite velike stvari. Čak i dok su deca, pametne ljude stavljaju u napredna odeljenja i daju im veću i zahtevniju količinu gradiva. Zbog toga pametni ljudi teže ka tome da imaju plan za svoju budućnost. Individualno je da li će u pitanju biti školovanje ili posao, ali nemojte da budete nesigurni ako ostvarenje predugo traje. Uspećete bez obzira na cilj.
Simpatični američki film "Idiokratija" iz 2006. govori o strašnoj budućnosti sveta, u kome su se razmnožavale isključivo generacije glupih ljudi. Ovo dovodi do smanjenja ukupnog kvaliteta genetskih osobina, što (za malo) izaziva opštu katastrofu ljudskog roda.
Budući da se inteligentniji ljudi u proseku više informišu o ekonomiji i geopolitičkoj situaciji, teže se i odlučuju da imaju decu jer znaju da njihovo potomstvo čeka nesigurna budućnost. Ovo, zauzvrat, dovodi do sledeće stavke na našoj listi.
Pametni ljudi često pate od ove boljke modernog doba. Ovo je trend koji traje hiljadama godina i najverovatnije su je "preživeli" jer je ona u dugoročnom smislu dobra po našu vrstu, ocenili su naučnici. Istorijske ličnosti koje su patile od depresije su, između ostalih, Vinston Čerčil, Abraham Linkoln, Isak Njutn, Vinsent van Gog i Ludvig van Betoven. Procene su da će jedna od četiri osobe patiti od depresije ili bipolarnog poremećaja u jednoj fazi svog života, a da trenutno pet odsto čovečanstva živi sa depresijom.
Ono što vas izuzetno frustrira je kada nešto ne razumete. Za pametnjakoviće poput vas, veoma je iritirajuće da naletite na nešto što ne možete da shvatite u istom trenutku. Zašto je to tako? Zato što ste navikli da brzo razumete SVE, a ovo je možda samo veći izazov. Ovo nema veze sa vašom inteligencijom, može da bude samo strah od nepoznatog.
Pročitajte i: