Da li ste se ikad zapitali kako izgleda svet u očima vašeg ljubimca? Ili možda veličanstvenom orlu ili leptiru koji se izdižu u visine? A zmiji? Razlike u vidiku se potpuno razlikuju i vrlo često ljudski vid je mnogo lošiji od naših životinjskih prijatelja.
Naši krzneni, pseći prijatelji možda imaju superiorno čulo mirisa, ali njihova moć vida zaostaje. Njihove oči imaju dve membrane, što ih čini skoro pa daltonistima.
Dragulj poput Skarabej bube jedna je od dve vrste koje imaju mogućnost da projektuju i vide polarnu svetlost. Naučnici veruju da one ovu mogućnost koriste za komunikaciju. Kako je kružna polarna svetlost vidljiva samo rakovima Ustonožcima i ni jednoj drugoj vrsti - sposobnost koja omogućava bubama da vide ovu svetlost im dozvoljava da vide jedni druge dok se kriju od predatora.
Mačke su kratkovide, ne vide boje i imaju veoma lošu oštrinu vida. Svet im izgleda dosadno i nejasno, osim noću. Mačka može da vidi sa jednom šestinom ukupne svetlosti koje je neophodna čoveku za vid, zbog velikog broja kupastih ćelija u njihovoj mrežnjači.
Oči noćnih guštera su 350 puta osetljivije na svetlost od ljudskih. Sove, sa druge strane imaju oči koje su osetljivije 100 puta od ljudskih. Osetljivost na svetlost zajedno sa super veličinom kupastih ćelija omogućavaju im da vide noćno nebo bez žrtvovanja jačine boje: čineći njihov vid bez premca u odnosu na ostale noćne lovce.
Krave koja pasu ne vide pašnjake kao zelene i bujne: oni ih uglavno vide kao narandžaste i crvene. Ovo ograničenje boja nadoknađuje njihovu sposobnost da vide skoro 360 stepeni oko njih.
Leptiri imaju samo 0.4 bolju oštrinu vida od ljudi: međutim ovaj nedostatak jasnoće je nadoknađen njihovom sposobnošću da vide spektar crvene, plave, zelene i deo ultraljubičaste svetlosti.
Leptiri, kao i pčele, mogu videti jedinstevene ultraljubičaste obrasce polena cveća.