1.MAJ, Pirot
Prvi pogon simbola jugoslovenske konfekcije oformilo je nekoliko pirotskih šnajdera. Iz toga je nastalo privredno čudo SFRJ, nagrađeno nagradom Avnoj-a koje se dodeljivala za kulturu rada i humane uslove u kojima se radi. Pogoni su se širili i u susedne opštine Babušnicu, Crnu Travu. Izvoz je dosegao i do Rusije.
Deceniju, dve kasnije, fabrika od koje je živeo Pirot došla je do borbe za opstanak.
Nakon što je slovenačka firma AHA Mura, koja je kupila 2012.godine ovu pirotsku fabriku odeće, otišla u stečaj, i 1.Maj je postao deo stečajne mase, prenose Južne vesti.
A mislilo se da je prodaja tri proizvodne hale za 2,1 milion rešenje da fabrika opstane. Međutim, ovih dana mora se tražiti novo. Kako pišu mediji, Aha mura u Sloveniji duguje oko 6 miliona za neuplaćivane doprinose, ali au poslali poruku radnicima u Srbiji da će proizvodnja ipak opstati.
Dok se sprema plan za opstanak, pirotski SNS naziva ovu privatizaciju najgorom u Srbiji i zahteva njen raskid.
29.NOVEMBAR, Subotica
Nekada ''carstvo'' hrane. Danas daleko od toga.
Poznati po konzerviranoj hrani i ''praškoj'' šunci koja se jela i u SAD, deceniju iza nas pominjemo je kao predmet neuspešnih prodaja. I to tri bezuspešna tendera od 2003.
Tek 2012. godine došlo je do uspešne prodaje i to samo delova imovine ove fabrike.
Sttručnjaci smatraju da je nerealno da neko u ovoj fabrici i dalje vidi potencijal za mesnu industriju, te da je njena vrednost pre svega u površini od preko 50.000 kvadratnih metara, prenosi Politika.
REKORD, Rakovica
Simbol uspešnih vremena i uspešne Rakovice. Gumari su radom u ovom preduzeću hranili porodice, podizali kuće.
Nekad smo bili klasa, sada smo masa poniženih! - kaže Ivko Trifunović (52), bivši radnik propalog ''Rekorda'' za Novosti.
''Srce'' Rakovice , fabrika gumenih proizvoda “Rekord” iz Rakovice, posle dvoipogodišnjeg restruktuiranja, privatizovana je marta 2005. godine, prodajom ruskom Vizahemu.
Radnici „Rekorda“ protestovali su ispred Agencije za privatizaciju i tražili raskid kupoprodajnog ugovora, jer su prodaju smatrali pukom prodajom imovine, gde su radnici kolateralna šteta.
Na kapiji samo slovo ''R'', a iza kapije nema ni graje, ni rada. Samo pustoš. Rekordna.
ZMAJ, Beograd
ZMAJ je osnovan 1927. godine kao fabrika aero i hidroplana. Posle Drugog svetskog rata 1946. godine postaje fabrika poljoprivrednih mašina.
U staroj Jugoslaviji, 95 posto njiva žnjelo se kombajnima koje je proizvodio ovaj gigant. Prvi kombajn proizveden je 1961.
Privatizovan je 2006.godine. Izveštaj iz maja 2008. pokazuje da je preduzeće u stvari prestalo da funkcioniše i da prihod od prodaje ''čini samo 9,4 odsto u poređenju sa prihodima od prodaje u 2005“, prenosi B92.
U 2013., prema izveštaju APR-a, nekadašnji gigant imao je 45 zaposlenih.
Pogledajte i sadašnje stanje u Jumku, Galenici, Krušiku, Agroživu.