Profesorka Silvana Ivković koja zajedno sa svojom koleginicom Sonjom Jovanović radi na sređivanju knjiga kaže da biblioteka raspolaže sa oko 15.000 bibliotečkih jedinica od kojih je oko 8.000 već u elektronskoj evidenciji.
"Neke knjige su štampane u drugoj polovini 19. veka, a neke pre Drugog svetskog rata, raspolažemo i reprint izdanjima starih knjiga i sve te retke knjige dostupne su đacima i profesorima u biblioteci i ne mogu se iznositi", navodi Ivkovićeva u izjavi Tanjugu.
Biblioteka raspolaže i starom periodikom, pa tako zatičemo časopis "Zdravlje" (1910.) čiji je izdavač Društvo za čuvanje narodnog zdravlja, a urednik Milan Jovanović Batut.
"Gramatika i polemički spisi" (1894.) Vuka Stefanovića Karadzića je izašla iz štamparije Kraljevine Srbije, a iz iste godine su i pripovetke iz srpskog narodnog života "Na klizavom putu" Radoslava Markovića.
Dramski spisi Jovana Sterije Popovića su iz 1902. godine, a Čitanka za srednje škole Jaše Prodanovića iz 1928. godine.
Neke knjige su dar đaka škole i njihovih roditelja, kao što je to slučaj sa majkom Vitka Radenkovića, rukovodioca SKOJ-a u školi, ubijenog maja 1944. godine, koja je povodom svake godišnjice njegove smrti školi poklanjala knjige, navode profesorke.
Mnoge knjige su bile zaturene, napominju one i pokazuju pečate na knjigama koji su svedočanstva o promenama naziva i statusa škole kroz više od 13 decenija postojanja.
Direktor škole Milan Stojanović kaže da bi spisak poznatih ličnosti, đaka i profesora škole, bio podugačak.
On pre svih spominje profesora te škole Stevana Sremca, učenika Boru Stankovića, Vladislava Petkovića Disa, ali podseća i da su đaci škole bila i dva premijera - Dragiša Cvetković nekada i Ivica Dačić nedavno.
Pogledajte i:
Da li znate mračnu tajnu novogodišnjeg koncerta Bečke filharmonije? (VIDEO)
NJIH VIŠE NEMA: Kulturna scena Srbije mnogo je izgubila 2014. godine
PONOVO RADI BIOSKOP: Pogledajte praznični repertoar Kolarca (VIDEO)
Škola danas ima klasične smerove, prirodno-matematički i društveno-jezički, filološko odeljenje i bilingvalnu ili dvojezičnu nastavu na srpskom i nemačkom, a u toku su pregovori da se uskoro formira i odeljenja sa nastavom na francuskom jeziku.
Gimnazija je osnovana Ukazom kralja Milana Obrenovića 1878. godine kao Niška gimnazija, a kasnije je više puta menjala ime.