Nakon što je u aprilu hrvatski ministar finansija, Boris Lalovac, najavio da će se u okviru zakona, kojim će se regulisati bankrot građana, institucionalizovati i "predstečajna nagodba" za najsiromašnije koji su dužni do 100.000 kuna (13.000 evra), sada se najavljuje mogućnost deblokiranja računa oko 152.000 građana koji duguju do 10.000 kuna, piše Jutarnji list.
Najviše je građana s blokiranim računima u Gradu Zagrebu, njih gotovo 60.000, dok je u odnosu na ukupan broj stanovnika i radno sposobnih građana najviše blokiranih u Koprivničko-križevačkoj, potom u Sisačko-moslavačkoj i Virovitičko-podravskoj županiji.
Pokazuje to analiza koju je objavila Finansijska agencija (Fina), a prema čijim je podacima krajem juna u Hrvatskoj bilo ukupno 316.919 blokiranih građana sa ukupnim dospelim dugovanjima većim od 27,8 milijardi kuna (3,63 milijarde evra).
Od toga se 3,2 milijarde kuna odnosi na dug hrvatskoj državi, a 172,7 miliona kuna građani su dužni jedinicama lokalne regionalne samouprave. Ostatak od 24,5 milijardi kuna predsatvlja dug građana prema ostalim poveriocima, uglavnom bankama.
Prema podacima Ministarstva finansija, u Hrvatskoj je do 2.000 kuna (oko 260 evra) dužno 52.662 građana, i na njih otpada 56,2 miliona kuna blokiranog duga, dok od 2.000 do 10.000 kuna duguje 93.289 građana, sa 486 miliona kuna blokiranog duga.
Stručnjaci smatraju da bi dužnicima ovaj model bio daleko isplativiji od sadašnjeg, koji uključuje blokadu računa, podizanje tužbi protiv dužnika s krajnje neizvesnim rezultatom, jer je pod znakom pitanja hoće li se uopšte moći naplatiti.
Ako bi se modelom poreskog priznanja rešili građani koji duguju do 10.000 kuna, preostaje rešavanje pitanja onih s dugom između 10.000 i 100.000 kuna.
Prema podacima Ministarstva finansija, 35.947 Hrvata dužno je od 10.000 do 25.000 kuna, a njihov ukupan dug iznosi 1,28 milijardi kuna, dok između 50.000 do 100.000 kuna duguje 28.261 građanin Hrvatske, ukupno 1,98 milijardi kuna. Tih 64.208 građana ukupno je dužno 3,26 milijardi kuna.