Više od 16.000 ljudi potpisalo peticiju u Crnoj Gori: Traži se ravnopravnost srpskog jezika, stigle i prve reakcije
Elektronsku peticiju pod nazivom „Srpski jezik – inicijativa za ravnopravnost u Crnoj Gori i EU“ za svega nekoliko sati potpisalo je 16.067 građana.
Inicijativom se traži da srpski jezik dobije ravnopravan status sa crnogorskim, kako u pravnom sistemu Crne Gore, tako i u procesu pristupanja Evropskoj uniji.
Peticija je upućena Skupštini Crne Gore i parlamentarnom Ustavnom odboru, uz obrazloženje da je srpski jezik, prema rezultatima poslednjeg popisa, maternji jezik za 43,18 odsto stanovništva, što ga čini najzastupljenijim jezikom u zemlji.
Inicijativu je pokrenuo profesor dr Dušan Krcunović, predsednik Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori, a građani će moći elektronski da je potpišu do 15. januara.
Više od 6.000 potpisa za nešto više od sat vremena
Među prvima koji su podržali peticiju našao se predsednik Opštine Nikšić i funkcioner Nove srpske demokratije Marko Kovačević.
On je istakao da je inicijativa za kratko vreme dobila značajnu podršku građana i da je pitanje statusa srpskog jezika od posebnog značaja za Crnu Goru.
- Podržavam napore jedne grupe sjajnih mladih ljudi koji su osmislili ovu inicijativu. Videli smo, juče je za samo nešto više od sat vremena peticiju potpisalo neophodnih 6.000 građana, a već jutros imamo više od 15.000 potpisnika za nepuna 24 časa - poručio je Kovačević.
Prema njegovim rečima, istorija, tradicija i rezultati popisa pokazuju značaj srpskog jezika u Crnoj Gori.
Kovačević smatra da država treba da pronađe način da obezbedi njegovu dugoročnu institucionalnu zaštitu, ocenjujući da je postojeći položaj srpskog jezika posledica odluka prethodne vlasti.
Podrška stigla i iz Pokreta Evropa saInicijativu je podržala i poslanica Pokreta Evropa sad Jelenka Andrić, koja smatra da ovo pitanje prevazilazi samu jezičku politiku i zadire u oblast građanskih prava i sloboda.
Ona je ocenila da bi institucionalno uvažavanje srpskog jezika predstavljalo važan korak ka ravnopravnosti građana Crne Gore.
- Ideja da Crna Gora uđe u Evropsku uniju uz odgovarajuće institucionalno uvažavanje jezika koji je za 43,18 odsto građana maternji, realna je, i neophodna. A pre svega - pravedna - izjavila je Andrićeva.
Fakultet za crnogorski jezik traži odbacivanje peticije
Međutim, inicijativa je naišla i na protivljenje Fakulteta za crnogorski jezik i književnost na Cetinju.
Sa ove ustanove pozvali su Skupštinu Crne Gore i Ustavni odbor da odbace predlog, ocenjujući ga kao ustavno nedopušten.
Takođe su zatražili od Vlade Crne Gore i parlamentarnih stranaka koje podržavaju evropske integracije da se jasno izjasne o inicijativi.
- Uprkos imenu, ta inicijativa radi protiv ulaska Crne Gore u Evropsku uniju. U završnici pristupnog procesa njeni autori otvaraju pitanje službenog jezika i vezuju ga za ugovor o pristupanju, pa najvažniji državni posao ove generacije pretvaraju u taoca identitetskog spora - naveli su sa Fakulteta.
Oni smatraju da bi otvaranje pitanja člana 13 Ustava Crne Gore moglo da oteža evropske integracije zemlje.
Hrvatski jezik kao moguće privremeno rešenje u procesu pristupanja EU
Pitanje jezika dodatno je dobilo na značaju zbog procesa pridruživanja Crne Gore Evropskoj uniji.
Prema navodima iz medija, ukoliko Podgorica ne uspe na vreme da prevede celokupno zakonodavstvo EU, razmatra se mogućnost privremenog korišćenja nekog od postojećih službenih jezika Unije.
Kao jedno od mogućih rešenja pominje se hrvatski jezik.
Peticija za ravnopravnost srpskog jezika tako je otvorila novu raspravu o njegovom ustavnom položaju, jezičkim pravima građana i eventualnim posledicama ovog pitanja po evropski put Crne Gore.