Francuska na nogama, haos na ulicama širom zemlje: Desetine hiljada ljudi izašle na proteste, zapaljeni automobili - policija upotrebila suzavac (VIDEO)
Novi talas protesta zahvatio je Francusku, gde su desetine hiljada građana izašle na ulice zbog rastućih troškova života.
Francusku je u subotu, 21. novembra, zahvatio novi talas demonstracija zbog sve većih troškova života, nezadovoljstva javnim službama i socijalnih nejednakosti. Desetine hiljada građana izašle su na ulice širom zemlje šesti vikend zaredom, a pojedini protesti završili su se sukobima sa policijom, paljenjem vozila i upotrebom suzavca.
Prema podacima organizatora, na protestima širom Francuske okupilo se oko 150.000 ljudi, dok je Ministarstvo unutrašnjih poslova saopštilo da je učestvovalo 82.500 demonstranata. Obe procene pokazuju da je odziv manji nego prethodne subote, kada je, prema policiji, protestovalo 106.000 ljudi, a prema organizatorima oko 200.000.
Demonstracije su održane u više francuskih gradova, od Lila na severu, preko Pariza i Liona, do Marseja na jugu zemlje. Iako je većina okupljanja protekla mirno, u pojedinim mestima došlo je do incidenata kada su demonstranti pokušali da uđu u zone u kojima su okupljanja bila zabranjena.
Zapaljena vozila, policija koristila suzavac
Na marginama protesta izbili su sukobi između pojedinih demonstranata i pripadnika bezbednosnih snaga. Prema izveštajima agencije AFP, zapaljeni su automobili i kontejneri, a policija je intervenisala suzavcem kako bi rasterala okupljene.
Francuske vlasti prethodno su upozorile da postoji opasnost od novih nereda, posebno nakon incidenata koji su obeležili demonstracije tokom oktobra.
Ministar unutrašnjih poslova Loran Nunez pozvao je regionalne vlasti na pojačan oprez zbog grupa za koje policija procenjuje da bi mogle da izazovu nasilje.
Prema podacima koje je prikupio AFP na osnovu svedočenja povređenih, njihovih advokata i nevladinih organizacija, najmanje 31 osoba zadobila je teške povrede tokom policijskih intervencija od početka protesta. Francuske vlasti nisu objavile zvaničan zbirni podatak o tim povredama.
Demonstranti postavili simbolične nadgrobne spomenike
U Parizu su se hiljade demonstranata okupile na Trgu Republike, odakle su krenule u protestnu šetnju prema Trgu Nacije.
Na skupu su se okupili sindikalci, studenti, pripadnici levičarskih organizacija, aktivisti za pravo na stanovanje i članovi pokreta ''Žuti prsluci''.
Pojedini demonstranti nosili su transparente kojima su upozoravali na rast cena i pogoršanje uslova života, dok su drugi na simboličan način prikazali stanje javnih službi.
Jedna grupa postavila je improvizovane nadgrobne spomenike sa porukama koje su predstavljale ''smrt'' francuskog obrazovanja, socijalnog osiguranja i drugih javnih usluga.
Na jednom od transparenata pisalo je: ''Želim da živim, a ne samo da preživljavam''.
Uprkos ozbiljnim porukama, atmosfera na centralnom protestu u Parizu bila je uglavnom mirna, uz muziku, kostime i nastupe uličnih izvođača.
Novi zakon o policiji dodatno razbesneo demonstrante
Nezadovoljstvo je dodatno pojačano nakon što je francuski parlament u petak usvojio zakon kojim se povećava pravna zaštita policajaca i drugih pripadnika snaga reda prilikom upotrebe službenog oružja.
Ovaj zakon izazvao je oštre kritike dela levice i aktivista, koji smatraju da bi mogao da oteža utvrđivanje odgovornosti u slučajevima prekomerne upotrebe sile.
Na jednom od transparenata tokom protesta pisalo je: ''Ne dozvoli za ubijanje'', čime su demonstranti izrazili protivljenje novim zakonskim odredbama.
Ministar Nunez zbog toga je zatražio dodatnu budnost policijskih službi, strahujući da bi protivljenje zakonu moglo da podstakne nove sukobe.
Osam godina od nastanka ''Žutih prsluka''
Ovogodišnje demonstracije poklopile su se sa osmom godišnjicom pokreta ''Žuti prsluci'', koji je nastao 2018. godine kao reakcija na povećanje poreza na gorivo, a potom prerastao u širi protest protiv ekonomskih nejednakosti.
Aktivisti tog pokreta pozvali su pristalice da se od 20. do 22. novembra ponovo okupe na kružnim tokovima i naplatnim rampama, mestima koja su postala simbol njihovih prvih protesta.
Organizatori su želeli da obeležavanje godišnjice iskoriste za povezivanje sa sindikatima, studentskim organizacijama i udruženjima koja se bore za dostupnije stanovanje.
U Parizu su vlasti odobrile protestnu šetnju od Trga Republike do Trga Nacije, ali nisu dozvolile pojedine druge planirane rute u blizini važnih državnih institucija.
Protesti prerasli u širi evropski pokret
Demonstracije u Francuskoj deo su šireg talasa nezadovoljstva koji se poslednjih meseci proširio na druge evropske zemlje. Aktivisti iz Francuske, Španije, Italije, Grčke, Portugalije, Belgije i Velike Britanije pozvali su na zajedničku mobilizaciju od 20. do 22. novembra.
Prema najavama organizatora, širom Evrope planirano je 539 protestnih okupljanja, uz zajedničke zahteve za veće plate i penzije, niže cene hrane i energenata, dostupnije stanovanje i pravednije oporezivanje.
Pokret je posebno dobio na značaju među mladima, koji upozoravaju da im rast troškova života otežava osamostaljivanje, školovanje i pronalaženje pristupačnog smeštaja.
Vlada pod pritiskom zbog plata i obrazovanja
Francuske vlasti suočavaju se sa zahtevima za povećanje minimalne zarade, dodatna ulaganja u škole i poboljšanje javnih usluga.
Prema ranijem izveštaju Rojtersa, vlada je razmatrala povećanje minimalne plate, koja je od juna iznosila 1.478 evra neto mesečno. Najveći francuski sindikat CFDT zahteva povećanje od najmanje 100 evra.
Vlasti su najavile i angažovanje približno 3.000 kvalifikovanih nastavnika kako bi se ublažio nedostatak osoblja u školama, kao i dodatna ulaganja u obnovu obrazovnih ustanova.
Međutim, vlada istovremeno pokušava da smanji budžetski deficit, što dodatno komplikuje pregovore o novim socijalnim izdvajanjima.
Organizatori protesta poručuju da će nastaviti sa okupljanjima i narednih nedelja, uprkos manjem odzivu građana