Čelik, bakar i aluminijum dostižu rekordne cene i to će dramatično uticati na plan Evrope da se odvikne od ruske energije.
Smeli planovi za vetar, solarnu energiju i cevovode postaju skuplji, a ambiciozni vremenski raspored Evrope za izlazak iz zavisnosti od ruske energije suočava se sa potencijalnim kašnjenjima i milijardama dolara dodatnih troškova, jer rat u Ukrajini čini čelik, bakar i aluminijum deficitarnim i skupljim.
Žurba da se zameni ruska fosilna goriva podstiče kontinent da se fokusira na kratkoročno jačanje tokova tečnog prirodnog gasa i povećanje proizvodnje iz obnovljivih izvora do 2030.
Nemačka se obavezuje da će izgraditi dva LNG terminala, Francuska želi da nastavi pregovore sa Španijom o povezivanju gasovoda, a Velika Britanija traži više domaće energije vetra, sunca i nuklearne energije.
Sve je to veliki rizik koji može da izazove posledice i industrijski slom istorijskih razmera, a da je scenario više nego dramatičan, pre nekoliko dana upozorio je nemački vicekancelar i ministar ekonomije Robert Habek.
- Sada vidimo razmere svega ovoga. Koje su industrije zatvorene, koji sektori više ne mogu da se snabdevaju? Ovo nije igra, već veoma ozbiljan scenario sa mogućim dubokim podelama u poslovanju i društvu - rekao je Habek za "Rajniše post".
Kičma nemačke privrede – njena industrija – "srušila bi se2 ako bi Berlin odlučio da uvede embargo na ruski gas, upozorio je predsednik Saveza nemačkih industrija – BDI Zigfrid Rusvurm.
- Bez ruskog gasa, došlo bi do bukvalnog sloma naših industrijskih mreža - predviđa šef BDI.
On je dodao da je u ovom trenutku nemoguće proceniti potencijalne gubitke i dati čak ni okvirnu cifru koliko bi to koštalo prosečnog Nemca