Mnogi Beograđani nisu upoznati sa tajnama i legendama koje krije naša prestonica. Predstavićemo vam neke od zanimljivosti koje su poznate malom broju ljudi.
Da vam se zgadi život: Pekarka iz Beograda otkrila istinu, evo šta stvarno jedete
Ovaj beogradski kafić ima ŠOKANTNU zabranu: Brutalne KRITIKE pljušte i to zbog OVOG detalja (FOTO)
Beograd je pretrpeo mnoge ratove, bombardovanja, osvajanja, ratove, bio raskrsnica mnogih civilizacija i kao takav poprište je istorijskih događaja!
Život u takvom gradu poznat je po veoma burnom tempu, te mnogi naši sugrađani ne znaju sve zanimljivosti i tajne koje Beograd krije.
Savremeni Beograd počiva na mnogim ostacima nekada moćnog Singidunuma.
Prve temlje ovog grada postavili su Rimljani u 1. veku pre nove ere, a do danas skoro da ne postoje lokacije u starom delu Beograda koje ne kriju ostatke iz rimskog perioda.
Ispod crkve svetog Marka na Tašmajdanu nalazi se Šalitrena pećina odakle se još u rimsko doba vadio kamen koji je korišćen u različite svrhe a najčešće za pravljenje sarkofaga koji su kasnije iskopavani na različitim lokacijama u Beogradu.
Na značajnom području Beograda procenjeno je da teče najmanje devet reka, potoka, a ima i nekoliko „živih“ izvora. Jake struje podzemnih voda u prošlosti predstavljale su poseban izazov graditeljima mnogih zgrada u srcu naše prestonice.
Na potezu od Trga Republike do Slavije oduvek je bilo incidenata sa podzemnim vodama, a stručnjaci procenjuju da je nakon prokopavanja Terazijskog tunela nivo podzemnih voda podignut za čak 3 metra pa su mnogi objekti morali da uvedi poseban sistem pumpi za drenažu.
Piramida, jedno od osnovnih obeležja masona nalazi se na mnogim fasadama, ali i na mnogim grobnicama. U obliku piramide je izgrađena grobnica Branislava Nušića, dok na grobnici Vojvode Mišića takođe postoji masonski simbol u vidu grane akacije koja ima izuzetno jaku simboličku vrednost kod masona.
Sovjeti koji su tražili i deaktivirali mine koje su ostale nakon povlačenja nemačke vojske u Drugom svetskom ratu, bezbedne objekte su obeležavali oznakom „provereno min net“, što se smatra začetkom grafita u Beogradu.
Drugi, potencijalno opasni objekti su u to doba bili zazidavani, pa je na taj način ostalo dosta tajni i neistraženih gradskih priča.
Na mestu beogradske pijace na „Zelenom vencu“ bila je bara. Kada je ona isušena – Aleksandar Karađorđević i Miša Anastasijević dovode italijanskog arhitektu da podigne zgradu pozorišta. Posle godinu dana, arhitekta pobegne a zgrada potone.
Današnja pijaca „stoji“ na potonulim temeljima i konstrukciji pozorišta.
Beogradsko Banovo brdo dobilo je ime po Matiji Banu, Dubrovčaninu, sprpskom političaru, tajnom diplomati i pesniku…
Verovali ili ne, uveden je prvi put 1881. godine u ulici Kneza Miloša.
Po rečima istoričara, prva kafana u Evropi otvorena je na Dorćolu je davne 1522. godine. U tom objektu služila se samo crna kafa, pa postoji pretpostavka da je reč „kafana“ tako dobila naziv.
Hram Svetog Save na Vračaru jedan je od najpoznatijih simbola Beograda. Ukupna visina Hrama iznosi 82 metra, kupola mu je visine 70 metara i ima pozlaćeni krst od 12 metara, čime zauzima status najveće pravoslavne građevine na Balkanu.