Plan je, navodi Vidaković Petrov, da se sve zgrade koje su za vreme rata bile logorske, pošto su pod zaštitom Zavoda za zaštitu spomenika kulture grada Beograda, rekonstrukcijom vrate u svoje izvorno stanje, uključujući i Centralnu kulu koja je kada je izgrađeno sajmište, bila centralno mesto i plan je da se prvo ona obnovi.
Kako kaže, novac je opredeljen za rekonstrukciju i sledeći korak je objavljivanje tendera za njenu rekonstrukciju i adaptaciju što će, kako je rekla, trajati nekoliko meseci, a nakon toga će početi radovi.
- Ta građevina, koja je bila veoma lepa i zanimljiva kada je bila nova, trenutno je u veoma lošem stanju jer u nju decenijama nije ulagano i veliki je posao da se prvo sanira građevinska konstrukcija tog objekta, a onda da se rekonstruiše - rekla je Vidaković.
Kada budemo imali prvi rekonstruisan objekat, kaže, moći ćemo da odahnemo i kažemo da imamo ono prvo i dodaje da se već sada radi na sledećem objektu - italijanskom paviljonu.
Navela je da je to arhitektonski veoma zanimljiva zgrada koja je takođe u veoma lošem stanju i podsetila da je deo tog prostora država ustupila Udruženju likovnih umetnika Srbije kojima bi trebalo obezbediti neki drugi prostor kako bi se paviljon ispraznio i obnovio.
Podseća da su prema Zakonu o Memorijalnom centru "Staro sajmište" predviđena dva muzeja od koji će jedan biti posvećen prvoj fazi logora i nalaziće se u zgradi zadužbini Nikole Spasića na Starom sajmištu, dok će muzej posvećen drugoj fazi logora biti u italijanskom paviljonu.
Navela je da će Memorijalni centar imati i edukativnu funkciju kako bi se širilo znanje o tome šta se sve tu dešavalo.
- Jedan od uzora koji može da nam pomogne kako da to organizujemo u našim uslovima i sa našim mogućnostima je Memorijalni centar ''Jad Vašem'' u Jerusalimu koji ima vrlo razvijene i jako dobre programe edukacije na koji način se deci govori o Holokaustu jer nije svejedno da li dete ima osam ili 15 godina - rekla je Vidaković.
Navela je da je plan da se za edukacije iskoristi prostor u čehoslovačkom paviljonu koji će takođe biti obnovljen, ali da će se, pre nego što taj objekat bude sređen, edukativni programi realizovati u prostorima koji u tom trenutku budu na raspolaganju.
Prema Zakonu o Memorijalnom centru "Staro sajmište", koji je donet 2020. godine, pretvaranje Starog sajmišta u Memorijalni centar je u nadležnosti Republike, a Vidaković ističe da će poštovanje biti odato svim žrtvama.
- Vlada koja je donela taj zakon učinila je nešto što nijedna vlada pre nje nije i to za 75 godina - donela je zakon koji će ovo mesto gde se za vreme rata desilo veliko zlo kada su mnogi ljudi stradali, i Srbi, i Jevreji, i Romi, i komunisti i antikomunisti, svi. Naša politka je da odamo poštovanje svima. Nema diskriminacije ni po verskim, ni po etničkim ni po ideološkim parametrima. Svi koji su bili žrtve dobiće svoje mesto i poštovanje u Memorijalnom centru - istakla je Vidaković.
Zamenik gradonačlenika Beograda Goran Vesić kaže da je pretvaranje Starog sajmišta u Memorijalni centar veliki projekat u kojem Grad Beograd ima svoje učešće.
- Mi smo raselili Centralnu kulu. Završili smo projekat za građevinsku dozvolu, dobili smo građevinsku dozvolu i Zavod za zaštitu spomenika kulture grada Beograda će u narednom periodu raspisati konkurs za rekonstrukciju Centralne kule - rekao je Vesić. Naveo je da je u međuvremenu izvršen popis svih ljudi koji žive u drugim paviljonima na Starom sajmištu i da će se u saradnji sa Republikom krenuti u raseljavanje.
Istakao je da će Republika i Grad Beograd dati deo finansijskih sredstva za realizaciju ovog projekta, ali da će sigurno učestvovati i strani donatori, kao i strane zemlje koje su u tom procesu te s tim u vezi dodao da se, pre donošenja Žakona o Memorijalnom centru "Staro sajmište", time bavila gradska komisija u čijem su radu učestvovali predstavnici SAD, Nemačke i Izraela.
- Ovo je veliki međunarodni projekat i suguran sam da ćemo imati pomoć i drugih - rekao je Vesić.
Nekadašnji logor na Starom sajmištu bio je dvostruki logor - od decembra 1941. do maja 1942. godine isključivo logor za Jevreje, a od maja 1942. do leta 1944. godine za druge narode, a to su pre svega bili Srbi i delimično Romi, podseća istoričar i direktor Muzeja žrtava genocida Dejan Ristić.
Dodao je da je Beograd bio jedina okupirana prestonica u čitavoj Evropi koja je na svojoj teritoriji imala dva logora - Banjica i Staro sajmište.
"Žato je važno da konačno, posle toliko decenija nebrige, počinjemo da se sistematski, odgovorno i na istorijskim činjenicama bavimo javnom memorijalizacijom žrtava oba logora koja su se nalazila na teritoriji današnjeg Starog sajmišta", rekao je Ristić.