Za razliku od Badnjeg dana, koji predstavlja i poslednji dan posta i na koji se sprema posna hrana, za Božić trpeza treba da je što bogatija, ali opet sa dozom skromnosti.
Božićna trpeza bi trebalo da bude, skromna, ali aristokratski otmena i svečana. Za božićni ručak sprema se 12 vrsta jela u čast 12 apostola, što znači da na vašem stolu mora da se nađe 12 jela. U to se računaju i suvo voće, orasi, hleb...
Prvo i osnovno što će se naći na vašoj božićnoj trpezi jeste česnica.
Česnica je božićni hleb koji zauzima centralno mesto ovog praznika i božićne trpeze. Naziv česnica potiče od reči “čest”, koja je stara reč za “deo”, “komad”, ali i od reči “čestitost”, koja bi trebalo da bude najvažnija osobina ne samo oko praznika. Običaji nalažu da se česnica mesi ujutru na Božić, a ne unapred, na Badnji dan!
Odmah pored česnice stoji i božićna pečenica. Bez prasećeg ili jagnjećeg pečenja ovaj praznični ručak ne može proći.
Čorba, sarma i pečenje su jela koja se na ovaj dan uglavnom spremaju kao glavna jela. Postoji verovanje i da nije dobro da se za Božić sprema piletina, jer pile, odnosno kokoška dok jede, kljuca, ide u nazad, tako se smatra i da će vama, ukoliko na ovaj dan jedete piletinu, sve u novoj godini ići u nazad, a ne napred kako bi trebalo.
Božićna trpeza ne može da bude bez sveće, koju ujutro pali domaćin, i ona nastavlja da gori ceo dan. Ona može da stoji u svećnjaku, ili u mladoj pšenici, koja se inače sadi oko 3 nedelje pre Božića. Takođe, orasi i suvo voće, kao i sveže voćee, koji su to ostali od Badnjeg dana, treba da budu na stolu, a posebno je važno da se tu nađe barem jedan tanjir sa kolačima.
Ono što je takođe nezaobilazan deo božićne trpeze jeste i flaša crnog vina, s kojim će svako nazdraviti tokom božićnog ručka.