Samoubistvo mlade influenserke, gejmerke i jutjuberke Kristine Kike Đukić (21), za koju je objavljeno da je bila žrtva nasilja na društvenim mrežama, skrenulo je pažnju na ovu vrstu zlostavljanja, koja je sve prisutnija i očiglednija. Skoro polovina mlađih od 25 godina (44 odsto) imala je neprijatnosti u komunikaciji preko interneta, nalazi su CeSID-ovog istraživanja digitalne pismenosti za program "Nova pismenost".
Takođe, petina građana ne zna kako bi se zaštitila od zlostavljanja na globalnoj mreži, a ove godine je 37 odsto ispitanika doživelo neprijatnost u onlajn prostoru, što je za četiri procenta više nego prošle godine.
- Iz prakse bih rekla da su brojevi još dramatičniji - kaže Nikolija Rakočević, master psiholog i psihoterapeut.
- Problem nastaje kada društvene mreže postanu deo identiteta osobe, pa ona počne sebe da valorizuje kroz popularnost u virtuelnom svetu, kroz komentare, kritike i "lajkove". To može biti uzročnik mentalnih bolesti, posebno kod tinejdžera i mladih, koji su najčešće emocionalno nezreli - navodi ona.
Da bi videli da li kod deteta postoje potencijalni problemi, roditelji, kaže doktorka, mogu da sprovedu jednostavan test.
Jeziv razgovor
Jutjub kanal "K1KA", pokrenut je 2015. godine i na njega je Kristina Đukić svakog dana postavljala klipove na kojima igra popularnu igricu "Majnkraft". Ubrzo je postao jedan od najbrže rastućih domaćih kanala na "Jutjubu". Na "Tik-toku", posle Kristinine smrti, osvanuo je snimak dok igra igricu sa saigračem.
- Je l' voliš svoj život? - pitala je Kika saigrača.
- Obožavam - odgovorio joj je on i upitao: "Što?"
- Je l' bi mi došao na sahranu? - odgovorila je.
U razgovoru mogu detetu postaviti pitanja ko je, ko želi da bude, u čemu je dobar ili dobra, koji su mu problemi. Ako su odgovori vezani za svet interneta, tipa "baš sam dobar/dobra, imam puno pratilaca" ili "loš/a sam, imam malo lajkova", to je za roditelje alarm. Ako su parametri iz realnog sveta, "dobar sam u matematici" ili "razbijam fudbal", nema mesta za brigu.
- Zadatak roditelja je da dete vrati realnom životu i za to je potrebno potražiti psihološku pomoć. Nove generacije su odrasle u vreme kada je internet već postojao, sa njim su "srasle" i gotovo im je neshvatljivo da imaju izbor, da mogu napustiti mreže, dozirati vreme provedeno na njima ili ne čitati komentare. Za to je potrebna samodisciplina, kojoj tinejdžeri nisu skloni, i zato je važno često razgovarati - kaže Rakočevićeva.
Što se tiče digitalnih nasilnika, ona napominje da su u pitanju ljudi koji frustracije iz realnog života leče u virtuelnom, kroz vređanje i zlostavljanje drugih, u želji da dominiraju. U stvarnom svetu nemaju hrabrosti da nekom kažu u lice da je ružan ili glup, ili da bi trebalo da se ubije. U virtuelnom su unapred oslobođeni posledica.
Upravo je to slučaj i sa svima koji sada pozivaju na linč jutjubera Baka Praseta, posle samoubistva Kristine Đukić. U pitanju je isto nasilje kao i ono kroz koje je prošla devojka.
Osim toga, i sama Kika Đukić, iako više nije živa, i dalje je na meti govora mržnje. Ispod njenih objava na mrežama kruže šokantne poruke poput "Slikaj je kako leži mrtva" ili "Manje silikona ako može, hvala".
Da u Srbiji godišnje 100 mladih izvrši samoubistvo, potvrdio je sociolog prof. dr Dalibor Petrović. On je rekao da je uznemiravanju na internetu, odnosno "sajber bulingu", izložen veliki broj mladih a da nisu ni svesni.
- U pitanju je siledžijstvo, sistematsko uznemiravanje u digitalnom prostoru. Veliki problem je to što su počinioci najčešće anonimni, kao i činjenica da tragovi nasilja na internetu ostaju zauvek - objasnio je Petrović, i naglasio da je veoma opasno optuživati druge influensere za Kikinu smrt.
Saslušan Baka Prase
Po nalogu Posebnog tužilaštva za VTK, Bogdan Ilić zvani Baka Prase je u petak posle podne doveden u prostorije Odeljenja za VTK MUP RS radi davanja izjave na sve poznate okolnosti u vezi sa smrću Kristine Đukić. Saslušan je u svojstvu građanina.
Posebno tužilaštvo je izdalo zahtev MUP-u za prikupljanje svih informacija o ovom slučaju, ispituje se i da li je Kristina bila žrtva proganjanja nepoznate osobe.
Dr Aleksandra Đurić istakla je da je neophodno posebnu pažnju posvetiti prevenciji digitalnog nasilja.
- Moraju biti uključeni stručnjaci, institucije, porodica, škole. Deca i mladi više od šest sati dnevno provode na internetu, u virtuelnom svetu - kazala je dr Đurić, i dodala da istraživanja pokazuju da socijalno odbacivanje utiče na hemijske reakcije u našem telu. Ono kod mladih često dovodi do beznađa, čime su češće pogođene devojčice nego dečaci.
- Internet i društvene mreže za svakoga u Srbiji moraju biti bezbedan prostor. Kroz nacionalnu Strategiju razvoja digitalnih veština, platformu "Pametno i bezbedno" i Vladin projekat "Digitalna ekspedicija", Ministarstvo radi na jačanju digitalne pismenosti i bezbednosti - rekla je Tatjana Matić, ministarka trgovine, turizma i telekomunikacija.
Darko Soković, direktor programa "Nova pismenost", istakao je da svi korisnici interneta moraju biti odgovorni:
- Pre nego što postavimo bilo koji sadržaj na nekoj od mreža, moramo razmisliti da li time nekog ugrožavamo ili vređamo. Svako ima pravo na sigurno onlajn i oflajn okruženje - navodi Soković.
Četvrtina suicida kod tinejdžera
U svetu je 1950. godine 60 odsto suicida zabeleženo kod starijih od 45 godina, a u 2000. godini 55 odsto kod osoba mlađih od 45. Gotovo četvrtina svih samoubistava danas dešava se kod adolescenata, i to je vodeći uzrok prevremene smrti kod populacije do 25 godina.
Najčešći uzroci su nerazumevanje, osuda i stigma, posebno na društvenim mrežama, kažu stručnjaci.
Ukoliko vi ili neko koga poznajete trpi bilo koji vid nasilja na Nacionalnoj platformi "Čuvam te" možete se informisati i edukovati na koji način da prepoznate, postupite i sprečite bilo koji vid nasilja, kao i kome da se obratite u tom slučaju.