Manastir Mileševa, na samo par kilometara od Prijepolja, sedište episkopije Srpske pravoslavne crkve na čijem je čelu episkop Filaret Mićević, pod čijim su rukovodstvom okruženje manastira i manastrski konaci dobili izuzetno sređen izgled.
Podigao ga je kralj Stefan Vladislav u prvoj polovini XIII veka kao svoju zadužbinu, a u njoj je i sam sahranjen.
Pri samoj pomisli na ovaj manastir mnogi imaju jednu asocijaciju – freska Belog anđela, najpoznatija freska ovog manastira, koja predstavlja deo freske “Mirosnice na Hristovom grobu”.
Na njoj se nalazi Anđeo Gospodnji - Arhangel Gavrilo obučen u beo hiton koji sedi na kamenu i mironosicama (ženama koje donose dobre vesti) rukom pokazuje mesto Hristovog vaskrsnuća, odnosno njegov prazan grob. Deo je kompozicije „Mironosice na Hristovom grobu“.
Meštani kraja u blizini manastira Mileševa, kao i oni koji su dolazili da je celivaju veruju da ih je upravo ona zaštitila većih razaranja tokom ratnih dešavanja tako i 1999. godine, ali i ranije.
U 16. veku je Beli anđeo bio „sakriven“. Preko nje je naslikana druga freska pa „Beli anđeo“ nije mogao da se vidi sve do 20. veka kada je crkva restaurirana i gornja slika uklonjena.
Ne zna se pouzdano ko je tvorac “Belog anđela”, veruje se da je u pitanju grupa umetnika Grka, koji su negovali slobodan potez i imali razvijen osećaj za boju.
Freska “Belog anđela” toliko je očarala svet tokom dvadesetog veka da je prvi satelitski prenos video signala 1963. godine između Evrope i Severne Amerike sadržao sliku Belog anđela iz Mileševe među prvim kadrovima koji su predstavljali pozdrav Evrope Americi.
Nešto kasnije, kada je iz Evrope poslat prvi sateltski signal u vasionu, paket “dostignuća Zemljana” (koji je predstavljao poruku razumnim bićima, ukoliko postoje u vasioni) sadržao je slike čovekovog osvajanja Meseca, slike Кineskog zida i Belog anđela, koja je bila poruka mira, ljubavi i razumevanja.
Kada je 1998. godine „JAT“ planirao da poruči osam novih aviona „Erbas“ je pobedio, jer je na rep letelice naslikao Belog anđela!
Pored Belog Anđela druga remek dela u ovom manastiru su Bogorodica iz Blagovesti i Ktitorska kompozicija sa portretom kralja Vladimira. Ova dela takođe predstavljaju i najveće domete slikarstva tog doba u Evropi. Istorijski portreti: Ikonografija Nemanjića, na južnom zidu kraljević Vladislav, a na severoistočnom likovi Nemanje, Svetog Save, Stefana Prvovenčanog, Radoslava i Dragoslava.