Danas se širom sveta obeležava Prvi maj, odnosno Međunarodni praznik rada.
Ovo je jedan od najrasprostranjenijih praznika na svetu, a obeležava se u znak sećanja na velike demonstracije iz maja 1886. godine, kad su radnici u Čikagu stupili u štrajk, zahtevajući osmočasovno radno vreme.
Male nadnice, dnevni rad od 12 do čak 18 sati i život na ivici bede bili su povod za niz štrajkova u kojima su zahtevani uslovi rada i života dostojni čoveka.
Kako je sve počelo?
Američki sindikati započeli su 1886. masovne štrajkove pod parolom „tri osmice". Tražili su da svakog dana ljudi osam sati rade, osam sati odmaraju i imaju osam sati za kulturno uzdizanje.
Najveći štrajk organizovan je u Čikagu 1. maja 1886 - okupilo se više od četrdeset hiljada radnika koji su u fabrikama obavljali teške fizičke poslove bez radnog vremena i dana za odmor.
U to vreme, Čikago je bio srce američke industrije, i centar sindikalnog organizovanja. Sledećih dana, protestima se pridružuju desetine hiljada nezadovoljnih radnika.
Poslovni i politički krugovi nisu blagonaklono gledali na to. Naprotiv.
Iako su najavljene kao mirne šetnje kojima je prisustvovao čak i tadašnji gradonačelnik Čikaga, atmosfera se zakuvala.
Kada se ispred jedne fabrike policija umešala sukobe između sindikalaca i štrajkbrekhera, jedna osoba je poginula, a više njih je ranjeno.
Ogorčeni policijskom brutalnošću, radnici, levičari, ali i anarhisti su sledećeg dana, 4. maja, organizovali demonstracije na čikaškom trgu Hejmarket. Osoba čiji identitet nije utvrđen bacila je tada bombu kojom je ubijeno sedam, a ranjeno 67 policajaca.
Nastradali su i demonstranti - u eksploziji je poginulo najmanje četvoro, a povređeno je više od 30 štrajkača.
Zbog tog događaja, koji se naziva i Hejmarket masakr - osam anarhista je uhapšeno, optuženo za ubistvo i osuđeno na smrt, iako njihova krivica nije utvrđena.
Kasnije je, navodi Britanika, dokazano da nisu imali pošteno suđenje - pojedini dokazi su fabrikovani, porota je bila na strani tužilaštva, a i sudija je bio pristrasan.
U sećanje na te događaje, tri godine kasnije, na Prvom kongresu Druge internacionale 1889, ustanovljeno je obeležavanje Prvog maja.
Sukobi sa čikaškog trga poslužili su kao inspiracija za mnoge levičare u budućnosti.
Ipak, iako se sve ovo dogodilo u Americi - Sjedinjene Američke Države nikad nisu prihvatile ovaj datum za dan rada - u ovoj zemlji se taj praznik obeležava prvog ponedeljka u septembru.
S druge strane, već decenijama Praznik rada se proslavlja u socijalističkim zemljama poput Kube i Rusije, posebno u periodu posle Oktobarske revolucije 1917. i tokom hladnoratovskih podela.