Nakon preležanog koronavirusa, većina ljudi se žali na hroničan umor i nedostatak snage. Za sve koji su se izlečili, oporavak nije bio isti. Neki ga lako prevaziđu, dok nekima virus može da izazove ozbiljne posledice.
Nakon preležanog kovida 19 javljaju se dve generalne kategorije simptoma. U prvoj su oni koji su viđeni i kod drugih teških respiratornih bolesti: zamor, otežano disanje, bolovi u grudima i zglobovima.
Ovi problemi se polako povlače vremenom kod velike većine konvalescenata, mada mogu povremeno da ostanu trajni i da vrlo negativno utiču na kvalitet života.
U drugoj kategoriji stoje problemi koji često nisu očigledni, ali su dugoročno mnogo ozbiljniji: oštećenja pluća, srca, bubrega, i mozga.
Doktorka Danijela Jevtić navodi za RTS da je kovid-19 bolest koja pogađa sve organe.
- Kovid zahvata različite organe pa dođe kao multisistemska bolest. Videli smo da kovid ume da ostavi i ozbiljne posledice, poput fibroze na plućima, razne tromboze, probleme sa srčanim mišićem - navodi Jevtićeva.
Nakon preležanog kovida 19 povećan je broj srčanih i moždanih udara.
- Što se tiče srca imamo bolove, aritmije, skok pritiska, povećan broj srčanih i moždanih udara jer kovid daje poremećaj u smislu zgrušavanja, najčešće u smislu stvaranje ugrušaka u najrazličitijim organima - mozgu, srcu. Veoma često imamo infarkte, bolove u grudima, poremećaj cirkulacije i u ostalim organima - bubrezima, jetri, slezini, crevima - navodi Jevtićeva.
Objašnjava da nakon preležanog kovida često dolazi do opšteg pada imuniteta i oštećenja pluća.
- A sa lošom funkcijom pluća dolazi do lošeg dopremanja krvi i kiseonika u mozgu i srcu, pa se javlja nešto što mi zovemo moždana magla - opšte maglovito stanje, na neki način pad moždanih funkcija u smislu pada pažnje, shvatanja, koncentracije u učenju, radu, vožnji - objašnjava Jevtićeva.
Oporavak i vraćanje fizičke snage, u zavisnosti od kliničke slike, može trajati nekoliko meseci.
- Iz tog razloga zbog opšteg pada imuniteta savetujemo što zdravije navike i postepeno vraćanje u svakodnevne aktivnosti čak i onda kada pacijenti misle da zbog blage forme imaju širinu i mogućnost da se što pre uključe u sve životne tokove i naprave fizičko opterećenje. Često se dešava da blag tok ne mora da znači i blage komplikacije. Čak 30 odsto pacijenata koji su imali blag tok bolesti imaju ozbiljne komplikacije - poručila je Jevtićeva.