U manastir Ostrog pristigle su hiljade vernika iz Crne Gore, Srbije, Republike Srpske, Rusije i raznih krajeva sveta uoči praznika Svetog Vasilija Ostroškog.
Brojne su grupe vernika slivaju došle su peške ili autobusima i automobilima pod Ostroški manastir.
Veliki broj vernika od sinoć strpljivo čeka da se pokloni moštima Svetog Vasilija Ostroškog Čudotvorca. Srpska pravoslavna crkva i vernici slave Svetog Vasilija Ostroškog – velikog čudotvorca, čije se mošti čuvaju u manastiru Ostrog.
Pravoslavni vernici ovog svetitelja poštuju i svetkuju u svim srpskim zemljama, a njegova bezbrojna čuda prepričavaju se širom sveta.
U manastir Ostrog dolaze ljudi i drugih veroispovesti među kojima ima i muslimana koji pred moštima Vasilija Ostroškog traže spas i isceljenje od teških bolesti i muka koje su ih zadesile.
Veliki srpski svetitelj rodio se oko 1610. godine, u selu Mrkonjići u Hercegovini. Roditelji Petar i Ana bili su veoma pobožni ljudi. Na krštenju je dobio ime Stojan. Malog Stojana krasila je izuzetna bistrina i marljivost. Odgajan u duhu pravoslavlja i tradicije, pokazivao je veliku sklonost ka dobročinstvu i molitvi. Svoju neizmernu dobrotu i ljubav prema bližnjem iskazivao je u svakom trenutku. Da bi svoga sina sačuvali od Turaka i janičara, roditelji su ga odveli u obližnji manastir Zavalu "da uči knjigu", gde je njegov stric jeromonah Serafim bio iguman. U manastiru je Stojan u početku bio iskušenik, obavljao je redovna poslušanja i manastirske poslove, ali je puno vremena provodio u manastirskoj biblioteci čitajući stare knjige. Brzo je shvatao bukvar, časoslov, psaltir, kao i prve molitve. Za vreme Stojanovog boravka, u manastiru je bilo veoma živo: monasi su vredno radili, provodili vreme u biblioteci, fresko-slikarstvu. Održavale su se tesne veze sa Svetom gorom.