Mirsad Đerlek poručuje da su mnogi pacijenti dugo čekali na specijalističke preglede.
- Do sada je od 1. do 5. bilo zakazivanje specijalističkih pregleda, mislim da onom pacijentu koji dođe 10. ili 15. u mesecu može biti veoma ugroženo zdravstveno stanje, pa i život. Želimo to da promenimo - ističe Đerlek.
Poručuje i da je normalno da se pacijent javi izabranom lekaru onda kada dobije tegobe.
- Izabrani lekar postavlja indikacije da li mu je potreban specijalistički pregled i naravno da će opšta bolnica ili zdravstveni centar biti u obavezi da takvom pacijentu obezbede specijalistički pregled - dodaje.
Objasnio je i razliku između prijemne specijalističke ambulante i ambulante gde se vrše specijalistički pregledi.
- Ako neko ima indikaciju za hitan slučaj kada je specijalistički pregled u pitanju – on će se i dalje pregledati u toj prijemnoj abulanti. Ali mi ne želimo da ljudi čekaju na specijalističke preglede mesecima zato što se popune za pet dana, već da što pre dođu, da se otkrije bolest i da što pre započnemo lečenje i na taj način spasimo život pacijenta - naglašava Đerlek.
Ukazuje da je izabrani lekar taj koji odlučuje da li su potrebni specijalistički pregledi i da tu ne sme da bude zloupotreba i ispunjavanja želja pacijentima.
Ukoliko pacijenti ne dobiju termin, Đerlek objašnjava da treba da se jave direktoru zdravstvene ustanove, jer je on lično odgovoran za obezbeđivanje termina pacijentima.
- Druga mogućnost je kabinet Ministarstva zdravlja, gde se pritužba može izreći mejlom ili pisanim putem - navodi Đerlek.
Sa ministarkom zdravlja obilazi zdravstvene ustanove širom Srbije. Ističe da domovi zdravlja moraju da rade ono što su nekada radili, a to je da se poveća nivo zdravstvenih ustanova i kada je reč o dijagnostici, ali i u broju specijalističkih službi.
- Sigurni smo da dobrim planiranjem i dobrom analizom možemo rešiti 60 odsto slučajeva na nivou primarne zdravstvene zaštite, tj. domova zdravlja, a rasteretiti sekundarnu i tercijarnu zdravstvenu zaštitu – kliničke i kliničko-bolničke centre - ističe Đerlek.
Naglasio je da će se dobar deo zdravstvenih usluga obavljati u domovima zdravlja.
- Uveren sam da ćemo to vrlo brzo uspeti da sprovedemo u praksi - dodaje.
Govoreći o tome koje će se sve analize ubuduće raditi u domovima zdravlja, Đerlek kaže da će se za početak raditi one analize koje će brzo omogućiti lekarima da procene da li je nešto hitno ili nije.
- Primer, PSA testa kod prostate. Mi radimo skrininge za muškarce za prostatu i debelo crevo, kod žena dojku i matericu. Putem PSA testa možemo odmah videti da li se radi o hitnosti ili ne. Naravno, i hormone štitaste žlezde gde ne moramo zakazivati specijalistički pregled kod endokrinologa pa ga čekati nekoliko meseci - navodi Đerlek.
Ističe da se time neće duplirati analize i skratiće se vreme do dobijanja rezultata.
Objašnjava da su obilazili zdravstvene stanice u manjim mestima i selima i da su one u znatno lošijem stanju nego što je to u većim gradovima.
- Te ambulante su dosta stare i većina je nepristupačna i nije dostojna 21. veka. Napravićemo analizu da li će se praviti nove ambulante koje će imati jedan vid male dijagnostike i gde ćemo tražiti lekare koji će raditi u tim ambulantama - kaže Đerlek.
Ističe da će tim lekarima morati da se dâ neka motivacija.
- Ne možemo svi raditi u kliničkim centrima. Dobiće posao za stalno, pokušaćemo da im obezbedimo brzu specijalizaciju i usavršavanje, ubaciti u te ambulante nešto od dijagnostike da se bave ozbiljnom medicinom, a ne samo da se izmeri krvni pritisak i da se proslede dalje na sekundarni i tercijarni nivo - naglašava.
Poručuje i da je plata uvek dobra motivacija.
- Mi smo u Malom Zvorniku naišli na odlično razumevanje lokalne samouprave. Oni su spremni da plaćaju stanarinu lekaru i porodicama koje rade u tim ambulantama, koje su smeštene u mesnim zajednicama i selima i čak iz svog budžeta deo plate da im povećaju od 20 do 30 odsto - dodaje.
Odgovarajući na pitanje da li je već sada napravljen plan kako da se smanje liste čekanja, Đerlek kaže da će to uglavnom biti neka vrsta dopunskog rada, kao i da bi pre izabrao rad vikendom ili drugu smenu, nego noćni rad.
- Moramo razgovarati sa RFZO i Ministarstvom finansija koliko možemo platiti te ljude, jer ipak moramo naći neku motivaciju za to - dodaje.
Ističe da je druga ideja da se pacijenti iz jednog regiona upućuju u druge regione gde su kraće liste čekanja.
- I treći način, razmišljamo da svako radi svoj posao. Napravili smo kratku analizu i primetili da, na primer, kada je reč o ortopediji, mnoge bolnice vrlo malo rade traumu, a da je Banjica kao najspecijalizovanija ustanova, koja radi kukove i kolena, gde imamo oko 30.000 ljudi na čekanju, zatrpana traumom. Traumu moramo raditi u opštim bonicama, a visokospecijalizovane operacije u kliničkim centrima - zaključuje Đerlek.