Obilne kiše koje traju više od 24 sata stvorile bujice mulja i vode koje su odnosile delove puteva i mostića ka manastiru... Oštećene su tavanice najstarijih delova manastirskog kompleksa. Voda odnela sve što su monasi mukom gajili.
Pročitajte i:
Taman što je srpski manastir na Svetoj Gori počeo da se oporavlja od velikih požara koji su 2004. i 2016. godine uništili više od polovine kompleksa, zadesila ga je nova muka.
Žestoka oluja praćena obilnim padavinama pogodila je brojna letovališta, a nije poštedela ni Svetu Goru, najistočnije od tri poluostrva na Halkidikiju. Hilandar pod kisom.
Sveta carska srpska lavra Hilandar i jedan od najznačajnijih duhovnih i kulturnih središta srpskog naroda ugrožen je zbog kiše koja pada više od 24 sata.
Manastir se nalazi na 2,5 kilometara od mora i posmatran spolja manastir ima izgled srednjovekovnog utvrđenja, s obzirom da je utvrđen bedemima koji su visoki i do 30 metara.
Obilne padavine uništile su prilaze Hilandaru koji je sada opkoljen vodenim bujicama. Spoljni zidovi su dugački 140 metara. Manastir je ovako utvrđen s obzirom da je u prošlosti, kao i ostala utvrđena monaška naselja na Svetoj Gori, morao da se brani od gusara.
Voda koja dostiže razmere biblijskog potopa preti da ugrozi i same temelje manastira, a poplavljene su i brojne monaške bašte uništivši tako sve ono što su monasi predano gajili.
Bujice vode oštetile su i delove mosta, a prizori braon reka koja teku oko manastira nikoga ne ostavljaju ravnodušnim, a na delovima koji nisu ophrvani brzacima, manastir se guši u blatu
Na fotografijama Jeromonaha Dositeja Hilandarca vide se u slapovi vode koji padaju sa zidina Hilandara. Kolika je šteta napravljena tek će biti procenjeno.
Hilandar predstavlja jedno od nazjnačajnijih središta srpske kulture i duhovnosti. U Hilandaru je očuvana najbogatija kolekcija originalnih starih rukopisa, ikona, fresaka, tako da on u današnje vreme predstavlja najznačajniju riznicu srpske srednjovekovne kulture uopšte.