O njegovom delu i radu na promociji govore akademik Vasilije Krestić, koji je napisao predgovor za Sabrana dela, akademik Slavenko Terzić, Milorad Vučelić, glavni i odgovorni urednik "Večernjih novosti" i svih izdanja naše kuće, i izdavač Zoran Gutović, direktor "Pravoslavne reči".
Na promociju su stigli i ministar Aleksandar Vulin, ministarka Maja Gojković, Bojana Borić Brešković, direktorka Narodnog muzeja, akademik Darko Tanasković, Ivica Dačić, akademik Matija Bećković i drugi.
- Duboka misao i nadmoćna vizija - citirao je predsednik Vučić na početku obraćanja Bećkovića o delu Milorada Ekmečića.
Predsednik je istakao da je Ekmečić mnogo godina pre smrti predvideo sva današnja dešavanja i sukob u Ukrajini i globalnu ekonomsku krizu.
- Svoje rodoljublje je zasnovao ne na mržnji nego na neisrcpnom prikupljanju istorijske građe. U amanet nam je ostavio želju da ne ratujemo. Život Ekmečića kretao se "između klanja i oranja". U njegovoj porodici je 78 prebilovačkih mučenika, među njima i otac Ilija.
Predsednik je istakao da je Ekmečić i nosilac ordena Svetog Save.
On je citirao i Kusturicu, koji Ekmečića ocenjuje kao čoveka koji zna sve, i to nesebično deli.
Vučić se zahvačio Gutoviću na ovim sabranim delima koja su od velikog nacionalnog interesa i istakao da ove knjige treba da budu u lektiri, u svim domovima.
Istakao je da je teško danas primaću ugao u kojem ćete da čuvate zemlju, a da se ne zamerite srcima našeg naroda.
- Veoma sam zabrinut za ishod neke nove Staljingradske bitke, ako do nje dođe. Ostaje pitanje šta ćemo mi sa sobom i hoćemo li uspeti da sačuvamo i levu i desnu obalu Dunava, za naš narod. I sa tim zavetom treba da gledamo u budućnost. Ekmečić je znao šta je potrebno za srpsko srce i srpsku dušu, ali se uvek setio i šta je potrebno srpskoj glavi.
Predsednik je istakao da ga je, bez obzira na sve sumnje i kakve odluke da budu donešene, strah onoga što je pred Srbijom, sada više nego ikada.
Gutović je predsedniku Vučići poklonio komplet Sabranih dela Milorada Ekmečića, kao velikom knjigoljupcu, poštovaocu lika i dela Milorada Ekmečića i nekom ko Ekmečića često citira.
Profesor Ekmečić je bio neumorni naučnik, posvećen sudbini svog naroda. Baveći se opštom i nacionalnom istorijom 19. i 20. veka, osvetlio je, objasnio i neoborivo dokazao istorijske korene naše nacionalne sudbine.
- Ekmečić je umeo da iščita određene dokaze i da ih originalno tumači - napisao je u predgovoru Krestić.
- Nikada u svojim tumačenjima nije zalutao u obilju faktografije, nije gubio iz vida glavnu istraživačku ideju, zlatnu nit istine za kojom je tragao. Nije izbegavao da iz prošlosti sagledava sadašnjost, a iz sadašnjosti naslućuje budućnost. Jedna od ključnih tema njegovog naučnog interesovanja bilo je Istočno pitanje, odluke Berlinskog kongresa i politika velikih sila prema Balkanu, kao i osnivanje nacionalnih država na Balkanu. Ekmečić je tokom čitave svoje karijere pokušavao da razmrsi taj teško razmrsivi splet okolnosti koje su činile Istočno pitanje.
U žiži Ekmečićevih istraživanja bili su jugoslovenska ideja i stvaranje Jugoslavije 1918. godine, a posebnu pažnju posvetio je izučavanju osnova autoritarnih režima u Evropi između dva svetska rata. Pisao je o Prvom srpskom ustanku, odnosima Austrije i Austrougarske prema Srbiji, odnosima Rusije i Srbije, Srba i SAD, Prvom svetskom ratu, položaju Srba u Jugoslaviji od 1918. do 1992. godine. Teme Ekmečićevih istraživanja bile su i uloga rimokatoličke političke ideologije i Vatikana prema Srbiji, klerikalizam kao novi poredak, odnos fašizma prema religiji, uloga islama u socijalnom i političkom razvoju Evrope.
- Ekmečić je bio neumorni naučnik, posvećen sudbini svog naroda, a odgovori o našoj prošlosti nalaze se u njegovim sabranim delima - ukazuje Gutović. - Kako je Kusturica dobro primetio, "da nije Milorada Ekmečića, ostale bi magle u istoriji".