Kako do sepse dolazi, kako treba reagovati i koliko su česti slučajevi sa smrtnim ishodom, za portal SrbijaDanas.com, objašnjava dr Branislava Belić, profesor na predmetu Patološke fiziologije na Univerzitetu u Novom Sadu i nekadašnja direktorka i lekar Zavoda za transfuziju krvi u Novom Sadu.
- Sepsa predstavlja sistemski odgovor organizma na neku tešku bakterijsku infekciju, a septični šok je težak oblik sepse. U osnovi poremećaja stoje hemodinamske promene i poremećaj funkcije velikog broja organa i organskih sistema. Promene počinju u fazi sepse, a do njihove kulminacije dolazi u toku šoka i može da ima svoju letalnu komplikaciju ili smrt. Izazivaju je mikroorganizmi ili oštećenost tkiva ili ako je došlo do promene imunološkog sistema, a najčešće su svi ovi faktori prisutni zajedno - kaže dr Belić.
Skriveni simptomi
Na pitanje da li sepsa ima skrivene simptome i koja je uobičajena procedura koja se primenjuje nad pacijentima koji pored preloma imaju još neke simptome, dr Branislava Belić kaže:
- Već smo spomenuli opšte simptome, pored njih nema nekih skrivenih, na sepsu može da se posumnja na osnovu njih. Ukoliko je slučaj specifičan, sve zavisi od rendgen snimka i rezultata laboratorije, ali ukoliko je potrebno, i od daljeg zbrinjavanja pacijenta. Ukoliko je pacijent na vreme zbrinut i kontrolišu se vrednosti koje dovode do poremećaja, sepsa ne mora da dođe do septičkog šoka.
Na pitanje kako se kod pacijenta prepoznaju simptomi sepse i kako se na simptome reaguje, dr Belić kaže da sve zavisi od pojedinačnog slučaja:
- Zavisi kada se pacijent javi lekaru, odnosno da li je u tom trenutku već u sespi ili je u pitanju početak infekcije. Opšti simptomi su jeza, groznica, malaksalost, povišena, ali i veoma niska temperatura.
Kako je saopšteno u tragičnom slučaju osmogodišnjeg dečaka do sepse je došlo unutar preloma. Dr Belić objašnjava kako je to moguće i da li prelom mora da bude otvoren:
- Ako je kost prsla onda dolazi do oštećenja tkiva. Odnosno, ta naprsla kost ošteti mišiće, nerve i krvne sudove okolo. Prelom ne mora da bude otvoren. Ljudi prirodno imaju bakterije u organizmu, koje u normalnim okolnostima pozitivno utiču na organe, ali prilikom ovakvog tipa povrede mogu da izazovu infekciju - objašnjava dr Belić.
Sepsa je prema podacima Svetske zdravstvene organizacije iz 2002. godine ubrojena u tri najsmrtonosnija i najopasnija stanja po čoveka, uz infarkt i upale mozga.
- Ukoliko vrednosti nisu kontrolisane, onda se infekcija širi i dolazi do komplikacija koje utiču na ostale organe. Infekcija može da se proširi na pluća i bubrege, i na kraju da ishod bude tragičan. Međutim, danas to nisu česti slučajevi - zaključuje dr Belić.