Njihova čuvena dela, pre svega Pupinova, koju su čitala školarci u SAD, Nemačkoj, Francuskoj i Japanu, kod nas nikada nisu bila deo lektire.
Predsednik Foruma beogradskih gimnazija i istoričar Aleksandar Markov kaže da od entuzijazma profesora, zavisi koliko će deca biti upućena u postignućima i staze kojima su do tih postignuća naši naučnici stigli.
- Nijedan od njih u trenutnom sistemu obrazovanja, ne zavređuje ni jedan ceo čas. Na času istorije recimo, u srednjoj školi na trećoj godini prirodnog smera prvi put se pominju sva trojica,odnosno na četvrtoj društvenog smara i to u okviru jednog časa - kaže Markov i dodaje da se u udžbenicima istorije više prostora daje vojnicima, oficirima i vojnim uspesima nego naučnim dostignućima naših velikih naučnika.
Nastavni plan i program ne predviđa bavljenje ličnostima i delima ni Tesle, ni Pupina, a ni Milankovića, i kada je reč i o fizici, a i drugim predmetima.
- Još uvek je sve na nivou ličnog entuzijazma profesora i koliko ko ima volje, ali i vremena da odstupi od nastavnog programa. Ako profesor ne prati plan i program i u tom slučaju dođe inspekcija, on će biti sankcionasan - objasnio je Markov.
Kada je reč o osnovnoj školi, u trećem razredu izučava se tekst Nikole Tesle "Mačak", a u četvrtom razredu odlomak dela Milutina Milankovića "Kroz vasionu i vekove" i odlomak autobiografije "Od pašnjaka do naučenjaka" Mihajla Pipina, koji će se od sledeće naći kao obavezna lektira za sedmake.
Šta će i koliko će biti uvršteno u sistem obrazovanja kroz plan odreduje Zavod za unapredenje obrazovanja i vaspitanja (ZOUV), gde smatraju da ovo jos uvek nije tema koju treba značajno izdvojiti.
- Stručna komisija se trudi da obuhvati sve što je zaista bitno, a pripada nacionalnom korpusu. Nije bitno da li je nečega 'malo' ili 'mnogo' bitno je da li se temeljno usvaja - kaže direktor (ZOUV) Zlatko Grušanović.
Predsednica Obrazovno-istraživačkog društva Mihajlo Pupin i multikulturalni ambasador Unesko kluba Univerziteta Sorbona Aleksandra Ninković Tašić, smatra da bi uvođenje Pupina, Tesle i Milankovića u školski sistem značilo i stvaranje boljih vaspitnih institucija.
- Moj savet je svakom nastavniku, profesoru, da uzme deo sećanja Tesle, Pupina, i Milankovića, koji nisu pisali kako bi svoje znanje okačili o klin, nego da podele svoje iskustvo kako bi nam i danas pomagali. Sve što su pisali je jezgrovito, pa ih može razumeti i obrazovan i neobrazovan, i malo dete i odrastao čovek. Dali su nam alatke sa kojima lakše prolazimo kroz školu i studije, lakše ućimo i bolje razumemo svet oko nas - kaže Ninković Tašić.
Knjige ovih znamenitih naučnika su prevođene, ne samo na evropske, već i svetske jezike. Knjiga "Kroz vasionu i vekove" Milutina Milankovića decenijama su čitali nemački đaci kao redovnu lektiru.
Autobiografija Mihajla Pupina "Od pašnjaka do naučenjaka" (From Immigrant to inventor) uvrštena je kao redovnu lektiru u američkim školama, na koledžima i u jedinicama vojske Amerike, sve do sedamdesetih godina prošlog veka. Na japanskom jeziku se Pupin čitao, još za vreme njegovog života.