Avlija, ajvar, barjak, burazer, čarapa, čorba, ćuprija, ćilim, dugme, ekser, jogurt, kapija, lakrdija, merdevine, pare, rakija, tavan, zejtin, hajduk...
Turski jezik je deo svakodnevnog govora u Srbiji i čitavog Balkana.
- Trenutno je u upotrebi oko 3.000 turcizama - kaže Mirjana Teodosijević, profesorka turskog jezika i književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu.
Međutim, kako kaže, sve ih je manje i manje, a taj trend postoji poslednjih 20, 30 godina.
- Mlađi ih znatno manje koriste... Držim te predmete na fakultetu i kada postavim neko pitanje - na primer, koji je turcizam za zid - uglavnom ne znaju.
Kako navodi, u Jugoslaviji je korišćeno znatno više turcizama - oko 8.000 - pre svega zbog populacije islamske veroispovesti na teritoriji Bosne i Hercegovine.
Kroz istoriju, sve do kraja 19. veka, bio je veliki uticaj turskog jezika na ovdašnji život - širili su ga turska administracija, vojska, kao i ovdašnji ljudi koji su primili islam.
- Toga više nema, danas je strašno veliki uticaj engleskog - navodi Teodosijević.
Ipak, turcizmi i dalje imaju stilsku funkciju u jeziku, ali uglavnom kod književnika starijih generacija, dodaje.
- Najviše ih ima u religiji, jer najveći verski izrazi - džamija, muftija, namaz... - nikada nisu prevođeni, ali ima ih u brojnim drugim oblastima.
Šta ste prvo uradili jutros kad ste se probudili?
Većina građana Srbije je uradila isto - popila kafu. Crnu, tursku, jaku, iz džezve. Uz ratluk, po mogućstvu.
A za doručak možda burek?
- Suvišno je uopšte govoriti o tome koliki je uticaj turske gastronomije na hranu u Srbiji - kaže Nenad Jovanović, profesionalni kuvar.
- Mnoga naša klasična jela u stvari su poreklom turska.
Na primer, sarma za koju u Turskoj kažu sogan dolma, pilav, đevreci i drugi pekarski proizvodi...
Ajmokac, pilav, musaka, sarmice od zelja, kiselog kupusa, sve pite za koje mi kažemo sarajevske... Ima tu dosta zanimljivih jela.
Pa slatkiši - tulumbe, baklave, tufahije... To su sve turski specijaliteti.
Kao glavne karakteristike turske kuhinje uglavnom se ističu čorbe, mnogo povrća i začina.
Juneće i jagnjeće čorbe najviše, s obzirom na to da su muslimanske veroiposvesti - kaže Jovanović.
- Prva turska serija koja je ovde napravila uspeh bio je Sulejman Veličanstveni - kaže Novinar Dragan Ilić, televizijski kritičar.
- Reč je o visokobudžetnom istorijskom spektaklu u kojem je kroz priču Sulejmana prikazana turska pozicija i tradicija na prostoru Balkana - dodaje.
Ta serija bila je veoma popularna i u Turskoj, ali je tamo izazvala i dosta kontroverzi.
- Fundamentalistički krugovi nisu baš blagonaklono reagovali, smatrali su da serija ruši lik i delo velikog sultana - navodi Ilić.
Pored istorijskih popularne su i serije koje se bave životom obične porodice.
- To su sve priče iz savremenog života u kojima može da se pronađe svaka porodica na Balkanu - ističe Ilić.