Dok neke muči anksioznost i napetost, najveći broj njih ipak brine za svoje zdravlje. Posebna kategorija stanovništva su trudnice koje su u novonastaloj situaciji zabrinute za svoje i bebino zdravlje
Ovo su najčešće postavljena pitanja koja brinu građane ovih dana, ali i buduće mame, a od stručnjaka smo dobili odgovore na njih.
Iako je na snazi vanredno stanje, trudnice ne treba da brinu.
Dr Milica Ilić, specijalista ginekologije i akušerstva, specijalne ginekološke bolnice sa porodilištem Jevremova MediGroup objašnjava da pacijentkinje i u toku pandemije mogu normalno obavljati ginekološke preglede.
- Bitno je samo da se poštuju sve mere koje su propisane u cilju sprečavanja širenja virusa Covid-19. I lekari i pacijenti moraju biti upućeni na koji način će zaštititi i sebe druge. Savetujemo da pacijentkinje koje imaju tegobe, potraže savet lekara, a ne da se same leče - dodaje doktorka Ilić.
- Trudnicama se savetuje da bez izuzetka nose masku u prisustvu drugih osoba i da izbegavaju kontakte. Zdravlje majke i bebe mora biti uvek na prvom mestu - objašnjava dalje doktorka.
Kada je reč o psihičkom zdravlju, u izolaciji ljudi najviše traže odgovore koji se tiču napada panike, anksioznosti i strahova.
Napade panike savladajte određenom tehnikom disanja
Kao prva pomoć kod napada panike koja se može manifestovati na različite načine, doktorka Nataša Janković, psiholog i porodični psihoterapeut preporučuje primenjivanje određene tehnike disanja.
- Vežba se izvodi u sedećem ili ležećem položaju. Bez prethodnog uzimanja ili izbacivanja vazduha iz pluća potrebno je zaustaviti dah na 10 sekundi. Nakon zadržavanja daha nastavlja se sa disanjem ali tako što udah i izdah traju po tri sekunde. Posle jednog minuta ponovo se zaustavi dah na 10 sekundi i nastavlja se sa vežbom disanja. Ovaj jednominutni ciklus se ponavlja pet puta - objašnjava doktorka Janković.
Vežbanjem, slušanjem muzike, čitanje knjige, igranje sa kućnim ljubimcem odvraćajte pažnju sa negativnih misli
- Negativne misli mogu pojačati simptome anksioznosti. Postoji više načina za odvraćanje pažnje sa negativnih misli, a svaka osoba treba da odabere najbolju strategiju za sebe koja je u skladu sa njenim interesovanjima - ističe dr Janković.
Ukoliko ovi saveti ne budu dovoljni, tokom ovog perioda pomoć se može potražiti od stručnjaka koji pružaju besplatnu psihološku i psihijatrijsku podršku preko interneta i telefonskih linija
Gubitak bliske osobe je traumatičan događaj za koji nikada nismo spremni – KAKO SE NOSITI SA TIM?
- U tim situacijama svako reaguje na svoj način: od ćutanja i gledanja u "prazno", preko tihog plača i nekih fizičkih tegoba, pa do histeričnog plača i konfuzije u glavi i u ponašanju, objašnjava doktorka Milica Petrović, psiholog.
- Svi načini reagovanja su normalni načini reagovanja za situacije koje nisu uobičajene ni poželjne. Ne treba se stideti svojih reakcija i emocija. Ne treba ih potiskivati. Poželjno je suočiti se sa svojim emocijama (od šoka, preko tuge do besa), priznati ih sebi i bliskim osobama, kako bi se lakše prošlo kroz traumatičnu situaciju. Ako vam je tada potrebna podrška neke osobe - potražite je. Ako biste ćutali i da vas niko ništa ne pita - kažite. Ako biste da o traumatičnom događaju pričate sa nekim - pričajte. Ako biste da plačete - plačite. Patnja je normalno stanje - dodaje doktorka Petrović
Kada zavlada epidemija svako se zapita kako sprečiti infekciju i kako ojačati imunitet.
Nutricionistkinja Dragana Miljković Andonov smatra da veliki uticaj na imunitet ima ishrana, koja treba da bude umerena, raznovrsna kako bi uneli sve potrebne hranljive sastojke. Evo i ostalih saveta:
- Pre svega treba povećati unos voća i povrća,a izbegavati unos šećera, loših masti i aditiva jer loše utiču na imunitet. Konkretno za jačanje imuniteta je potrebno kroz ishranu i suplemente da unosimo : Zink, vitamin D3, Vitamin C, vitamin A, selen, probiotike i prebiotike, Namirnice koje se preporučuju kako bi uneli sve nabrojane vitamine i minerale su: integralni hleb, kefir ili probiotski jogurt, riba, piletina i ćuretina, sveže voće, salate, čorbe i supe domaće, kupus kiseo iz zimnice, šargarepa, jezgrasto voće, semenke, crni luk, beli luk i biljni začini. - objašnjava Dragana.