Još jedan non pejper u kojem se nude rešenja za Kosovo i Metohiju, ovaj put na temu formiranja Zajednice srpskih opština, objavio je danas prvo Albanijan post, a potom i prištinska Koha.
U njemu, kako tvrde, međunarodni stručnjaci predlažu da se zastoj u formiranju ZSO prevaziđe donošenjem zakona kako bi ta, kako navode, zakonska obaveza Prištine iz Briselskog sporazuma iz 2013. godine bila realizovana preko parlamenta, a ne vlade.
U dokumentu na devet stranica pod nazivom "Savetodavni koncept", tvrdi se da bi usvajanje "Zakona o međuopštinskoj saradnji i koordinaciji" predstavljalo okvir za rešavanje prepreka koje postavlja "ustav" privremenih prištinskih institucija.
Međunarodni stručnjaci, koji su navodno autori dokumenta, "odgovaraju" na tvrdnje Prištine da pravni kapacitet ZSO treba da bude identičan postojećoj Asocijaciji kosovskih opština, predlogom da vlasti u Prištini odmah ponište registraciju te organizacije koja funkcioniše kao nevladina organizacija.
Autori ukazuju na to da Asocijacija kosovskih opština, koja je formirana prema odredbama Zakona o slobodi udruživanja u nevladine organizacije, predstavlja "flagrantno kršenje zakona i ismevanje osnovnih demokratskih principa upravljanja".
U dokumentu se predlaže izrada novog zakona, koji takođe pokriva pravo opština na udruživanje, a koji bi potpao pod zakon o vitalnom interesu, koji zahteva pravilo dvostruke većine.
Pravilo dvostruke većine, tvrde autori, diktira neophodnost aktivnog učešća poslanika Srba na KiM u zakonodavnom procesu.
Zakon bi, navodi se, važio za sve opštine, a ne samo za one sa srpskom većinom, a sve što bi bilo potrebno za osnivanje Zajednice bila bi volja opština da postanu njen deo.
Kroz novi zakon, kaže se u dokumentu, obezbedio bi se "opšti okvir za organizacionu strukturu, ciljeve, pravne akte vlasti, procedure za uspostavljanje i poništavanje, odnos sa centralnim vlastima, budžet, pravnu sposobnost i druge organizacione aspekte koje uspostavljaju opštine za saradnju i međuopštinsku koordinaciju".
Načelni dogovor o deeskalaciji situacije na severu Kosova je već postignut, piše Albanijan post i dodaje da će strane u petak 18. novembra izaći sa detaljima. Prema pisanju albanskog medija, Kosovo je prihvatilo da odloži rok za preregistraciju vozila.
Visoki predstavnik EU za spoljnu politiku Džozep Borelj rekao je da pronalaženje rešenja za pitanje registarskih tablica pre 21. novembra nema alternativu.
- Kosovska strana pristala da odloži odluku o registarskim tablicama nakon dugotrajnih zahteva Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država, ali je za ovo objavljivanje zatražila garanciju od svojih partnera - navodi medij iz Tirine.
Kako dodaje, trenutno se traže modaliteti kako bi Srbi sa Kosova mogli da budu vraćeni u institucije, koje su napustili na demonstrativan način, nakon što se nisu složili sa odlukom o registarskim tablicama, koja je predviđala opomene, novčane kazne i promenu tablica, prenosi Kosovo onlajn.
- Biće teško pronaći rešenja za one koji su napustili svoje političke funkcije, poput poslanika i gradonačelnika četiri opštine na severu, ali ne toliko teško za administraciju, policiju, pravosuđe - navodi se u tekstu.
Centralna izborna komisija Kosova je povodom toga donela odluku da zameni deset poslanika Srpske liste u ostavci.
CIK je prošlog utorka prihvatio zahtev predsednice Kosova Vjose Osmani za imenovanje lica za zamenu upražnjenih mesta zbog ostavke poslanika Srpske liste.
Isto tako, Osmani je, nakon sastanka sa predstavnicima političkih stranaka, saopštila da su 18 decembar odredili kao datum izbora u četiri opštine na severu.
Kao što je poznato, od 5. novembra, Severna Mitrovica, Leposavić, Zubin Potoku i Zvečani su bez gradonačelnika.
Mediji su izvestili 9. novembra da je međunarodna zajednica ponudila predlog u tri tačke.
O predlogu se razgovaralo, kako je najavio šef diplomatije Džozep Borelj, takođe u Parizu, na odvojenim sastancima sa premijerom Kosova Aljbinom Kurtijem i predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
Cilj ove tri tačke u vidu zahteva međunarodne zajednice je smirivanje situacije na terenu, povratak u normalu i stvaranje mogućnosti za nastavak dijaloga u Briselu.
- Ovo bi trebalo da bude osnova za povratak dijalogu i postepeni povratak Srba u institucije - navodi se u predlogu.