- Ne igrajte se vatrom - poručio je juče ministar Dačić albanskim vlastima u Prištini u kontekstu planova za navodni upad u Trepču.
Reakcija je adekvatna - rudnik i veštačko jezero Gazivode predstavljaju najveći kapital Srbije na KiM, našu porodičnu srebrninu.
A taj značaj je ogroman i slikovito ga opisuju ove brojke:
3.000 zaposlenih radnika, 100 milijardi evra imovine i rudnog potencijala, 51 milion tona rezervi olova i cinka.
Isto važi i za Gazivode.
Ogroman hidropotencijal snabdeva pijaćom vodom maltene sve srpska mesta na severu KiM, koristi se da proizvodi struju, a vode iz veštačkog jezera čak hlade termoelektranu u Obiliću.
U bitku za eksploataciju kosovskih resursa uključili su se veliki svetski igrači: kompanija ''Inviditi'', na čijem je čelu stari srpski poznanik, penzionisani NATO general Vesli Klark, finansijski magnat Džordž Soroš i kompanija ''Albanski minerali'', čiji je direktor Sahit Muja, ''Avrupa minerals'', američka globalna korporacija za istraživanje rudnog bogatstva, ''Lidijan internešenel'' (nekadašnji ''Rio tinto''), usredsređen na istraživanja nalazišta u Orahovcu, gde je do sada pronađeno od 1,87 do čak osam grama zlata po toni uzorka, i mnogi drugi.
Ova bitka, do sada uglavnom zasenjena pregovorima u Briselu, predstavlja skriveno srce pregovora Beograda i Prištine.
Jer, šta god da bude odlučeno i ko god da odluku donese Trepča i Gazivode ostaće garant života običnih ljudi na Kosovu.