- Deminerska vojna Oružanih snaga Bosne i Hercegovine i u složenim okolnostima pandemije virusa korona predvodi napore na uklanjanju mina zaostalih širom naše zemlje - poručuju iz Ministarstva odbrane BiH, kroz reportažu o deminerima i njihovim aktivnostima.
Nakon što je konačno rešeno pitanje neblagovremenog produženja akreditacije za izvođenje protivminskih aktivnosti, prouzrokovano kasnim imenovanjem Komisija za deminiranje u BiH, Oružane snage BiH nakon tromesečnog prekida, nastavljaju s deminiranjem i to po metodu "oslobađanja zemljišta".
- Za razliku od klasičnog metoda i tehničkog izviđanja šire površine, Land Release metod podrazumeva da se, oslanjanjem na minske zapisnike i informatore, deminer ciljano upućuje na tačno poznatu lokaciju svake pojedinačne mine. Ako se mina ne pronađe na preciziranoj tački, dalje se potraga sistemski sa te tačke širi istražnim stazama. Ovo sve jest zahtevnije za same deminere, ali je znatno brže - navode u Ministarstvu odbrane.
Površina koja se tradicionalnom metodom očisti za 1.448 radnih dana, novom metodom se deminira za 353 radna dana.
- Oružane snage BiH inače su jedna od retkih vojski u svetu koja uklanja mine ne po klasičnim vojnim, nego po izuzetno zahtevnijim humanitarnim kriterijumima. U ukupnim postignutim rezultatima na godišnjem nivou u našoj zemlji, OS BiH učestvuje sa čak 30 posto i najveća su protivminska organizacija u nas - navode u Ministarstvu odbrane.
Podsećaju da su od 2006. godine do danas, OS BiH ukupno razminirale više od 36 miliona kvadratnih metara prostora, uklonjeno je više od 13.490 komada mina i neeksplodiranih sredstava (NUS), i to bez i jedne deminerske nesreće.
Bosna i Hercegovina sada je zemlja koja je u Evropi najviše zagađena nagaznim minama i NUS, a sedma je u svetu. Trenutna veličina minski sumnjive površine iznosi 1,97 odsto ukupne teritorije BiH, na kojoj je preostao oko 79.000 komada mina i NUS.
Navedena minski sumnjiva površina direktno utiče na sigurnost 13 odsto ukupnog stanovništva BiH, što predstavlja jedan od najvećih bezbednosnih, ekonomskih, humanitarnih, socijalnih i razvojnih rizika u zemlji.