Tokom dvodnevne zvanične posete premiera Severne Makedonije Zorana Zaeva Crnoj Gori čule su se poruke o zajedničkoj viziji budućnosti i nameri da dve zemlje region vrate "evropskoj kući". Ton posete je takav da nije sasvim jasno da li je tema bila glorifikacija NATO-a ili saradnja dve zemlje.
Zaev se u Podgorici sastao sa najvišim državnim zvaničnicima Crne Gore, a održana je i zajednička sednica vlada dve zemlje. Crnogorski premijer Duško Marković po dolasku makedonske delegacije na svom nalogu na tviteru poručio je da je dolazak premijera Severne Makedonije u Crnu Goru "mnogo više od protokola", a ocenjeno je i da je "zajednička vizija budućnosti ono što najviše spaja dvije zemlje".
Naravno, u prvom planu reč je o formalnom učlanjenju Severne Makedonije u NATO, a sekundarno i o konačnom otpočinjanju pretpristupnih pregovora te zemlje sa EU. Sa severnomakedonske strane čak je izraženo oduševljenje dosadašnjim crnogorskim putem ka Briselu.
- Crna Gora je primer u regionu kako treba voditi pregovore sa Evropskom unijom i Severna Makedonija je spremna da uči iz njenog iskustva - više puta je naglasio Zaev tokom razgovora sa crnogorskim zvaničnicima. Zaev se sastao i sa crnogorskim predsednikom Milom Đukanovićem, koji mu je naročito čestitao na Prespanskom sporazumu i budućem NATO članstvu.
- Naš cilj je da naše zemlje i region vratimo evropskoj kući i uspostavimo evropski sistem vrednosti - apostrofirao je Đukanović.
Tokom posete severnomakedonske delegacije Podgorici potpisano je više bilateralnih sporazuma i organizovani su brojni poslovni susreti privrednika, ali da su Crna Gora i Severna Makedonija ipak suštinski najviše braća po NATO-u najbolje se videlo tokom zajedničke sednice vlada dve zemlje, kada je posebno naglašeno da je Crna Gora među prvima ratifikovala protokol o pristupanju Severne Makedonije zapadnoj Alijansi.
- Očekujem da odnosi i veze dve države u ovoj oblasti posebno ojačaju u trenutku kada Severna Makedonija postane 30. članica NATO porodice - naveo je premijer Marković, poručivši privrednicima obe zemlje tokom Poslovnog foruma da je Alijansa takođe odličan okvir i za njihovu zajedničku ekonomsku saradnju i tenderski nastup ka trećim NATO zemljama.
Novinarka Ljubica Gojković primjećuje da na osnovu glavnih poruka predstavnika obe vlade nije sasvim jasno da li je susret organizovan u vodećim atlantističkim centrima Vašingtonu i Briselu, ili pak u Podgorici, kao i da li je tema susreta bila glorifikacija NATO-a, ili pak ekonomska saradnja Crne Gore i Severne Makedonije kako je ranije najavljeno.
- Crnogorski premijer Duško Marković je uzdizao članstvo Crne Gore u NATO-u, koje je navodno doprinelo boljim investicijama, a makedonski premijer Zaev je poručio da je Crna Gora primer Severnoj Makedoniji. Retorika oba premijera koja konkretne ekonomske ciljeve zamjenjuje maglovitim imperativima integracije u EU i imaginarnim benefitima članstva Crne Gore u NATO-u, govori više nego jasno o motivima "prijateljstva", ali i o tome da su Crna Gora i Makedonija zemlje ograničenog suvereniteta, koje kao jedini svoj cilj vide zadovoljavanje interesa spoljnopolitičkih mentora, koji su obema zemljama očito zajednički - ocjenjuje Gojkovićeva.
Ona stoga sugeriše i da je verovatno glavni razlog što je Severnoj Makedoniji Crna Gora "primer i uzor u integracijama", upravo taj što je zvanična Podgorica "na nedemokratski način i protivno volji ogromne većine stanovništva uvukla svoju zemlju i svoj narod u NATO".
- Nakon spornog referenduma u Makedoniji, Zaev se nada da će i njegova zemlja krenuti sličnim stopama, uz ignorisanje većeg dela građana koji su bojkotovali makedonski referendum. Važno je na sve načine dokazati posvećenost mentorima iz Vašingtona i Brisela i istisnuti ruski uticaj sa Balkana, iako se to protivi nacionalnim interesima obe zemlje - smatra Gojkovićeva.
Ona se na koncu posebno osvrnula i na izjavu predsednika Crne Gore Mila Đukanovića, koji je ustvrdio da su Makedonija i Crna Gora zemlje predvodnice kojima je zajednički cilj da čitav region vrate Evropi.
- Kada se imaju u vidu sve češće izjave zvaničnika tzv. države Kosovo, ali i Albanije o otvaranju granica sa Crnom Gorom, od kojih se ne ograđuju ni Đukanović ni Marković, te dešavanja u Makedoniji u kojoj albanska manjina ima sve veća, gotovo neograničena ovlašćenja, postavlja se legitimno pitanje da li Đukanović i Zaev kao lideri suštinski svoje zemlje pre vode ka integraciji u EU ili možda ka "velikoj Albaniji" - jasna je Gojkovićeva.