Hrvatska je u trećem ovogodišnjem tromesečju ostvarila još jedan neslavan rekord. Kako pokazuju podaci državne statistike i evrostatističara, u trećem ovogodišnjem kvartalu imali su najveći privredni pad u Evropskoj uniji.
Hrvatski Državni zavod za statistiku (DZS) je objavio dugo očekivane prve procene o BDP-u u trećem tromesečju, po kojima je pad privredne aktivnosti u Hrvatskoj u tom kvartalu iznosio okruglih 10 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje.
Drugi je to najveći pad hrvatskog BDP-a otkako se u poslednjih 25 godina vode podaci o privrednoj aktivnosti po kvartalima. Veći je pad zabeležen samo kvartal ranije, u drugom ovogodišnjem tromesečju, u kom su imali prolećni lokdaun, te kada je hrvatski BDP, kako pokazuju revidirani podaci državne statistike, potonuo čak 15,5 posto u uporedbi s istim lanjskim razdobljem.
U Evropskoj uniji, proizlazi iz nedavnog objavljenih podataka Eurostata, ni jedna članica nije u trećem tromesečju imala toliko velik pad BDP-a na godišnjoj razini.
Sama Unija treći je kvartal zaključila s minusom od 4,3 posto, dok je među članicama koje su Eurostatu dostavile podatke najbliže ponoru u koji je koronakriza gurnula hrvatsku ekonomiju bila Španija, s padom BDP-a od 8,7 posto. S druge strane, najmanji pad ekonomske aktivnosti u istom je razdoblju imala Litvanija, 1,7 posto na godišnjoj razini, pokazuju podaci Eurostata.
Ovako velik pad hrvatske ekonomije i u letnim mjesecima, u kojima su imali kakvu-takvu turističku sezonu, posledica je, upozoravaju ekonomisti, prevelike orijentacije Hrvatske na turizam. Iako su sezonu izgurali s 50 do 60 posto prometa turista u odnosu na prošlu godinu, njihova je potrošnja podbacila, o čemu svedoče i podaci o padu prometa u prodavnicama. Posledica toga je i znatno slabije punjenje državnog budžeta.
I sve ostale komponente BDP-a i u trećem su kvartalu pale. Tako je lična potrošnja potonula 7,5 posto, investicije su pale tri posto, dok se izvoz roba i usluga smanjio gotovo za trećinu u odnosu na isto lanjsko razdoblje, odnosno 32,3 posto, a uvoz roba i usluga je pao 14,1 posto, pokazuju podaci DZS-a.
- Od još većeg pada BDP-a spasili su nas građevinski radovi, odnosno infrastrukturni radovi koji se finansiraju novcem iz fondova EU, i poljoprivreda, ali i državna potrošnja, kod kojih je u trećem kvartalu zabeležen rast. Hrvatska, nažalost, ima nepovoljnu strukturu privrede, previše je zavisna od turizma i potrošnje turista - ocenjuje Željko Lovrinčević iz zagrebačkog Ekonomskog instituta.