Državi krajiških Srba koja je formirana 1991. godine, da bi je u avgustu 1995. godine, iako se formalno-pravno nalazila pod zaštitom Saveta bezbednosti UN, međunarodnog prava i međunarodnih mirovnih snaga, okupirala hrvatska vojska.
Ličina je do sada štampao 10 knjiga, zbornika dokumenata, koje predstavljaju nejcelovitiju arhivsku građu državnih, vojnih, obaveštajnih i istorijskih dokumenata nastalih u Republici Srpskoj Krajini.
Međutim, to je samo polovina puta koji je ovaj neumorni Krajišnik naumio preći, da bi sadašnjim i budućim generacijama srpskog naroda ostavio nezaboravnik o jednom slavnom i tragičnom vremenu u kojem se Srbi iz Dalmacije, Kninske krajine, Like, Banije, Korduna, Zapadne Slavonije, Istočne Slavonije i Baranje bili prinuđeni da se sa puškom u ruci suprostave novom hrvatskom genocidu.
Četiri godine su to uspešno činili a onda, suočeni sa višestruko nadmoćnijim neprijateljem, koji je imao podršku NATO pakta i prepušteni sami sebi od Srbije i zvaničnog Beograda, bili prinuđeni da napuste svoj dom, svoju dedovinu, svoj zavičaj i sa zavežljajem u ruci pođu „petrovačkim cestama“ u beli svet, na mukotrpni put izbeglištva. Da jednog dana nestanu u prostranstvima Kanade, Australije, Kalifornije, Vojvodine....U prostranstvima zaborava.
-Još dva toma su spremna za štampu a privodim kraju rad na još četiri knjige. Planirao sam da ukupan projekat ima 23 knjige-zbornika. Kad to završim znaću da sam odužio dug prema svojoj Krajini i svom narodu. Pokolenjima će ostati istina o njegovoj pravednoj borbi i teškom stradanju. Niko ozbiljan neće moći pisati istoriju RSK, ali i istoriju Hrvatske i srpskog naroda na kraju dvadesetog veka bez korišćenja ovog zbornika – kaže Ličina.
Ovaj projekat od nacionalnog značaja ne bi bio moguć da nije bilo finansijske podrške Uprave za dijasporu pri Ministarstvu spoljnih poslova i Komeserijata za izbeglice i migracije Republike Srbije.
-Posebno sam zahvalan narodnom poslaniku Aleksandru Martinoviću, koji mi je bio ne samo moralna podrška, pronalazio mi sponzore i davao mi stručne savete, već je u poslednje vreme uzeo aktivno učešće u priređivanju zbornika. Veliku pomoć imao sam i od narodnog poslanika Zorana Babića i Rastka Jankovića iz Uprave za dijasporu.
Prvi zbornik sadrži državne dokumente iz 1990. godine, u kojoj je i počela hrvatska agresija na srpski narod u Krajini a on odgovorio političkim samoorganizovanjem. Drugi zbornik obuhvata 1991. godinu, u kojoj je, kao odgovor na oružanu agresiju, proglašena Republika Srpska Krajina.
Ratnim 1992. 1993. i 1994. godini posvećena su po dva a 1995. godini, poslednjoj postojanja RSK, jedan tom državnih dokumenata.
Deseti i poslednji štampani tom sadrži dokumente o delovanju Vlade Republike Srpske Krajine i Krajišnika u progonstvu.
-Za štampu je pripremljeno još šest tomova. U jedanaestom sam objedinio dokumenta o državnim organima RSK. Dvanaesti tom sadrži spisak poginulih i nestalih u Republici Srpskoj Krajini. Sledeća četiri toma sadrže biografije 1.000 najznamenitijih Krajišnika. Okupio sam na jednom mestu najpoznatije sinove i kćeri srpskih Krajina i sa svim najvažnijim podacima o njima i njihovim zaslugama ostaviću ih budućim pokolenjima. Da pamte i crpe snagu iz njihovih pregnuća i dostignuća. Od kojih su neka, kao što su dostignuća Nikole Tesle, trasirala put razvoja čitave civilizacije.
Od 17. do 22. toma Zbornik će obuhvatiti državna dokumenta vojno-obaveštajnog karaktera, pre svega o Miliciji Krajine i Srpskoj vojsci Krajine.
Poslednja knjiga nosiće naslov “Republika Srpska Krajina u istorijskim državnim dokumentima“.
Posebnu pažnju Krajišnika svakako će izazvaće dvanaesti tom, sa spiskovima poginulih i nestalih. Jer, upornim i mukotrpnim traganjem po svim dostupnim dokumentima ali i kroz svedočenja ljudi iz svih delova okupirane Republike Srpske Krajine, Ličina je došao do imena 10.430 poginulih i nestalih Krajišnika. Što je za nekoliko hiljada više od spiska Dokumentaciono-informacionog centra „Veritas“, do sad najpotpunijeg spiska o izgibijama Krajišnika, na kojem se nalazi 7.200 stradalih.
Evo naslova nekih od nekoliko hiljada dokumenata koji su ili će biti objavljeni, a iz kojih se da naslutiti ne samo sadržaj Zbornika, već i dramatični događaji koji su se od 1991. do 1995. godine događali na tom prostoru.
Knjige su štampane na formatu A-4 i imaju, u proseku, po 700 strana.