Hrvatski udžbenici istorije za osnovnu školu i dalje prikazuju Srbe kao glavne zlikovce, koji su "sami krivi za svoje žrtve".
U najnovijem broju naučnog časopisa "Istorijski zbornik", navodi se da hrvatski udžbenici i dalje predstavljaju Srbe kroz negativne stereotipe, iako su primetni trendovi odmicanja od njih. Autor članka Domagoj Švigir uočava dve faze u nastanku stereotipa, od kojih prva počinje 1992. godine, kada je stvorena ratnička slika o prošlosti odnosa Hrvata i Srba, a druga od 1996. godine, kada se uvode paralelni udžebenici u nastavu.
Navodi se da su dugo korišćeni udžebenici koji stvaraju izrazito negativne stereotipe o Srbima pomoću generalizacije, diskriminacije i sukobljavanja "nas" i "njih". Izraz "velikosrpska hegemonija" postao je ključni pojam u oblikovanju slike o Srbima. Čak i kada se govori o Srbima kao žrtvi, navodi se da su "sami krivi za to".
Drugu grupu čine udžbenici koji Srbe pokušavaju da prikažu uravnoteženije, odmerenije i s više uvažavanja, međutim, uprkos nastojanjima brojnih eksperata, školski plan i program nije izmenjen, te problem tih udžbenika ostaje kriterijum koji nameće država.
Istoričar Kosta Nikolić objašnjava da su ovakve stvari tipične za monocentrične kulture, te da se automatski stavlja prst u oko drugoj etničkoj zajednici, posebno ako postoji ratna prošlost.
- Opšte mesto u hrvatskoj političkoj kulturi koje uvek provejava kao dominantno, urpkos naporima da to ne bude tako, jeste to da Srbi u Hrvatskoj mogu da budu samo pripadnici nacionalne manjine. U skladu s tim stvaraju sliku o Srbima kao neprijateljima i stranom tkivu - kaže Nikolić.
On ističe da se brkaju državni i obrazovni ciljevi, te da se ništa neće učiniti na saniranju prošlosti, posebno ukoliko decu odmalena uče da imaju neprijatelja u drugoj naciji.
Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta ističe da su udžbenici u Hrvatskoj, još jedan dokaz da je današnja Hrvatska utemeljena na zloglasnoj NDH.
- U NDH je najčešće korišćena sintagma tzv. velikosrpska hegemonija, kojom su se upravo Srbi prozivali za agresivne zločine prema Hrvatima. Mislim da u Hrvatskoj nema spremnosti za suočavanje sa svojom zločinačkom prošlošću i da će stereotipi o Srbima kao zločincima ostati još dugi niz godina - zaključuje Miodrag Linta.