Tajni dokumenti otkrili da je radi postizanja spoljnopolitičkog uspeha u predizbornoj kampanji nekadašnjeg predsednika SAD Bila Klintona nastao Dejtonski sporazum.
Iz istih razloga američki predsednik Donald Tramp je naterao Srbe i Albance da "nešto" potpišu, ocenjuje zagrebački "Večernji list" i ističe da obojica tvrde da su zaustavili ratove.
Ono što su analitičari i pretpostavljali, da je, kako navodi list, magloviti mirovni sporazum između Beograda i Prištine potpisan u Vašingtonu najviše u funkciji američke predizborne kampanje, potvrdio je i Donald Tramp na predizbornom skupu proteklog vikenda u Severnoj Karolini, gde se pohvalio nominacijom za Nobela, i to zbog uloge u normalizaciji odnosa izmedu Izraela, Ujedinjenih Arapaskih Emirata i Bahreina te između Beograda i Prištine.
Oba sporazuma potpisana su u jeku predizborne kampanje i Trampove borbe za drugi mandat.
U svom teatralnom stilu Tramp je rekao na kakav se način zbog sporazuma i nominacije hvalio svojoj supruzi iz Slovenije: "Melanija, zaustavio sam masovna ubistva između Prištine i Beograda. Oni su se međusobno ubijali jako dugo, a sada će prestati. Rekao sam im: ''Momci, hajmo se naći''".
Trump i Melanija bili su razočarani kako to mediji u Americi nisu prepoznali.
Zapravo, to je najviše i bio cilj, a Tramp kaže: "Lažljivi NBC Njuz ni reči o nominaciji za Nobelovu nagradu".
No nije prvi put da se Balkan koristi kao predizborni adut nekog aktuelnog američkog predsednika. Skidanje tajnosti s američkih dokumenata razotkrilo je kako je rat na tlu bivše Jugoslavije zaustavljen iz istih razloga.
Tadašnjem predsedniku Bilu Klintonu i njegovoj administraciji bio je potreban snažan, vidljiv spoljnopolitički uspeh, a mogućnost su prepoznali na Balkanu.
Nakon diplomatskih uveravanja sve aktere rata "priveli" su 1995. u Dejton i "prisilili" na dogovor. Uspeli su u da okončaju rat pre početka kampanje za predsedničke izbore.
Dejtonski mirovni sporazum odjeknuo je svetom, a Klinton je to snažno naglašavao u kampanji kao svoj uspeh.
Uloga Amerike na jugoistoku Evrope uvek je, kao i sada, bila ključna. Bez političke i vojne intervencije najjače sile sveta mnoge se stvari ne bi pomakle sa mrtve tačke.
Vašington je u poslednje vreme imenovao čak dva posebna poverenika za Balkan. Osim Srbije, Prištine, BiH, "mišići" ključnih američkih aktera treniraju se i na Severnoj Makedoniji i Crnoj Gori.
Zaustavljen je gotovo započeti rat u Makedoniji, nametnuta je promena imena zemlje.
Posledice nakon nedavnih izbora u Crnoj Gori još se ne osećaju, međutim, nakon nerešene izborne utakmice oni sigurno neće dopustiti da njihovi interesi budu ugroženi.
Posebno neće dati "zeleno svetlo" jačanju ruskog uticaja u "njihovoj" balkanskoj "NATO-voj državi".
Brojni su upravo preko Balkana napredovali i u drugim svetskim središtima moći, jer komplikovani Balkan izgleda najrešiviji.
Uspesi Amerikanaca vidljiviji su i zbog slabašne i neodlučne Evrope. Ponekad se stiče utisak da SAD namerno pušta da se reši problem, a zna da ne može.
Tek kada svima uistinu bude vidljiva njihova nemoć, onda oni "uleću" u velikom stilu. Čeka se njihov povratak kako bi završili svoj dejtonski projekt.
BiH je sada u fazi mrcvarenja, a u Americi je ostalo još nekoliko meseci kampanje. BiH, verovatno, ipak nije deo Trampove predizborne strategije.
Šteta, čak kada bi na njoj i izgubio izbore, dobio bi Nobela za mir. Melaniji bi to možda više značilo, posebno državi njenih roditelja, jer i Sloveniji je bitan mir njihovog Balkana.