Podvižnike vaskrsavanja istine o strašnom starobrodskom stradanju Srba, sveštenika Dragana Vukotića, ktitore muzeja Spasoja Albijanića i Miodraga Daku Davidovića i arhitektu Novicu Motiku više od zaslužene medalje zasluga za narod radovaće ako Stari Brod bude mesto hodočašća i srpske sabornosti.
U Spomen-muzeju u Starom Brodu juče je postavljeno 27 skluptura sa 39 likova, koje simbolizuju zbeg i ulazak srpskih majki sa decom u naručju u nabujalu Drinu.
Spomen-muzej je uradio arhitekta Novica Motika iz Zvornika, a izgradnju su finansirali Miodrag Daka Davidović i Spasoje Albijanić.
Njegovo visokopreosveštenstvo mitropolit dabrobosanski Hrizostom rekao je da se stradanju srpskog naroda na reci Drini u Starom Brodu ćutalo 77 godina i da će ove godine biti pokrenuta procedura kanonizacije da bi bili proglašeni svetim mučenicima.
Nikšićanin Miodrag Daka Davidović uz Spasoja Albijanića je dobrotvor ovog Spomen-muzeja.
Njima je juče uručena Medalja zasluga za narod.
- Mnogi odgovori leže u reci Drini - rekla je juče predsednica Republike Srpske Željka Cvijanović.
Stradanje 6.150 Srba Sarajevsko-romanijske regije i Podrinja, marta 42. na obalama Drine, dvostruki je zločin, jer je njihova sudbina decenijama prećutkivana. Najzaslužnijima za čuvanje sećanja na žrtve Starog Broda i Miloševića - svešteniku Draganu Vukotiću, ktitorima muzeja Spasoju Albijaniću, Miodragu Davidoviću i arhitekti Novici Motiki, predsednica Republike Željka Cvijanović dodelila je Medalju zasluga za narod - prenela je RTRS.
Krvavi dan, 22. mart 1942, pravoslavni praznik Mladenci. Zbegovi srpskog naroda i nejači na obalama nepremostive Drine, u raljama mržnje i monstruoznog ustaškog zločina.
Samo se vladika Nikolaj Velimirović usudio da ih oplače, ali je i poema "Đerdan od merdžana" bio zabranjeni krik.
Do pre 12 godina, kada je počela gradnja spomen - kompleksa u Starom Brodu, tek je poneko načuo jezivu priču o starodrinskom stratištu…
Valja se prisetiti, da je Miodrag Daka Davidović iz Nikšića stao u red najvećih ktitora srpskog roda, a hramovi koje podiže i obnavlja postali su mesto sabiranja našeg naroda, počev od njegove rodne Golije, preko Srbije, svete srpske zemlje Kosova i Metohije, Svete Gore, pa do Ostroške gore, crnogorskog Sinaja.
Pre sedam godina njegova svetost patrijarh srpski Irinej odlikovao je Davidovića Ordenom Svetog Save prvog stepena, a pre tri godine, na praznik Svetog Vasilija Ostroškog, od mitropolita Amfilohija dobio Orden Svetog kralja Milutina za nemerljiv doprinos koji je dao u obnovi manastira Ostrog i pravoslavnih svetinja širom Crne Gore.