Prema preliminarnim podacima EMSC zemljotres magnitude 2.9 po Rihteru zatresao je jutros u 7.11 časova područje Petrinje, Siska i Pokupskog u Hrvatskoj. Epicentar je bio kod Pokupskog, 34 kilometra od Zagreba i 23 kilometra od Velike Gorice i bio je na dubini od 15 kilometara.
Dok se tlo u Hrvatskoj ne smiruje, zemlju potresa nova afera - kako su se gradile povratničke kuće posle rata.
Kada je razorni zemljotres od 6.3 po Rihteru na području Petrinje, Siska, Gline i banijskih sela porušio kuće kao kule od karata prvo je pitanje bilo kako je moguće da se povratničke kuće, obnovljene posle rata, pretrpe tolika oštećenja, a veliki broj njih se i srušio.
Zamenica gradonačelnika Gline Branka Bakšić Mitić godinama se boreći za povratničko stanovništvo na području nekadašnje Krajine, upozoravala je da u tim selima nema struje, da su putevi do njih loši ili nepostojeći i da ljudi nemaju od čega da žive, a da država zatvara oči pred pustim banijskim selima mahom naseljenim starim stanovništvom koje se tu vratilo da umre.
U tim selima, zajedno sa srpskim povratnicima, žive i hrvatske izbeglice iz BiH koje su to smeštene nakon građanskog rata u bivšoj Jugoslaviji koji se vodio devedesetih godina. Nakon završetka rata 1995. godine Hrvatska je krenula u ambiciozan plan popravke porušenih kuća kako bi se ono malo Srba što je ostalo nakon "Oluje", hrvatske izbeglice i poneki povratnik imali gde smestiti. Gradnja tih kuća plaćena je, većinom, iz džepa hrvatski poreskih obveznika. I oni sada pitaju gde su otišle njihove pare i kako je moguće da ono što se gradilo prvo se sruši tokom zemljotresa.
- Biće istrage o obnavljanju kuća nakon rata koje su se urušile u potresu - izjavio je ministar graditeljstva Darko Horvat uoči današnje sednice vlade.
Sisačko-moslavački župan Žinić bio je taj koji je upravo bio zadužen za obnovu tog područja 1995. godine. O tome da je na pomolu velika afera oko obnove povratničkih kuća dalo se naslutiti i iz govora hrvatskog premijera Andreja Plenkovića tokom prethodne sednice vlade, prve nakon zemljotresa.
- Treba ispitati, nije dobro da postoje objekti koji bi trebalo da budu čvršći nego jesu. Sve što treba ispitati će se ispitati, nema a priori zatvaranja za propitkivanje nadležnosti, čija god ona bila. Obnova koju je Hrvatska provodila bila je veliki proces. Ako je bilo izgrađenih zgrada koje nisu u skladu s propisom, to se treba ispitati - poručio je premijer.
Istragu je najavio i DORH (Državno javno odvjetništvo Hrvatske). DORH je najavio kako će USKOK (Ured za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminaliteta) od policije tražiti da sprovede istragu o propustima u posleratnoj obnovi na ovom području. Po onome što se već sada vidi, biće ovo velika afera u kojoj će se na stolu konačno naći pitanje - da li se lošoj gradnji povratničkih srpskih kuća pristupilo sa namerom da bude građene na nepropisan način.
U hrvatskim medijima već stručnjaci za gradnju su dali svoj komentar da je jasno da je bilo velikih propusta u izgradnji povratničkih kuća. Zidovi su građeni pretanko, štedelo se na gvožđu koje je trebalo da se ugradi u temelje kuća ili se uopšte nije ni stavljalo. Slike govore i više od struke, kuće su se srušile tako da deluje kao da su sve građene od lakog materijala. Ostaje i pitanje, za sve one koji su ovih dana prvi put otišli do Banije noseći pomoć, kako je moguće da na 60 kilometara od Zagreba ljudi nemaju asfalt, uličnu rasvetu niti struju u kućama?
U selu Strašnik, gde je bio epicentar zemljotresa, jedan od stanovnika je prvi izrazio sumnju da mu se kuća srušila zbog loše gradnje.
- Obnova je započeta 1997. godine, a 1999. je završena. Država je tu u Strašniku i okolnim selima obnavljala 80 posto kuća. Sve kuće ispod mene imaju crvene nalepnice, pomerilo se sve iz temelja. U kućama nema kapi železa, ne znam ko je radio projekt, nadzor. Radilo je pet-šest firmi. Sigurno se radilo i na crno, ne znamo ko je radio, šta je radio. Niko nije izašao ni proverio gradnju naknadno. Nisam dobio upotrebnu dozvolu, nisam dobio nikakav papir osim ugovora s opštinom da mi se gradi kuća - rekao je stanovnik tog sela Tomislav Stanić.
Arhitekta Ivan Križić samo je potvrdio njegove reči:
- Takve situacije se ne mogu dogoditi, to je kriminal i na njih trebaju reagovati službe zadužene za kriminal. Prema zakonima koji regulišu gradnju zna se ko odgovara u propustima. Za to nema druge reči osim da je to kriminal. Propisano je koja je uloga nadzornog inženjera, voditelja gradnje, investitora... Siguran sam da je to proces koji mora ući u domen istraživanja kaznene odgovornosti.
I dok se sabira šteta i podnose zahtevi za obnovu u zemljotresu u kom je i sedam ljudi izgubilo život, do mnogih banijskih sela još uvek se teško može doći jer saobraćajne infrastrukture nije bilo ni pre zemljotresa, a sad su uništeni i poljski putevi. Zima je već uveliko počela, ljudi strahuju od hladnoće i snega, a kako će i kada ovaj put kuće biti obnovljene ostaje da pokaže vreme.
U poslednja dva dana Hrvatsku je zatreslo još 90 naknadnih zemljotresa, skoro 300 od prvog koji je ovo područje pogodio 28.12. i nakon koga je sledio najveći udar 29. decembra u 12.19 časova.