Kako Viking kaže "hygge", (danska reč, izgovara se kao "hoo-gah") nema direktan prevod: znači udobnost, intimnost, toplinu - mada pored ovih, znači još mnogo stvari.
Osvrnućemo se na neke stvari iz Vikingove knjige, a koje čine čine stil života Danaca.
- U celom radu sam se bavio istraživanjem sreće. Ovo je stvar u koju sam najsigurniji: najbolji predskazivač toga da li smo srećni ili ne su naši društveni odnosi - navodi Viking u svojoj knjizi.
Viking navodi reči novinarke Keti Strongmen, koja se preselila iz Londona u Kopenhagen, a koja je napisala za Gardijan: "Ostanite na poslu posle 17:30 i mislićete da se nalazite u mrtvačnici. Radite vikendom i Danci će pomisliti da ste ludi. Ideja je da porodice imaju vremena za druženje i zajedničke obroke na kraju dana - svakog dana."
- Slatkiši su `hyggelige`. Torta je hyggeligt. Kafa ili topla čokolada su takođe `hyggeligt`. Štapići od šargarepe, i ne toliko - kaže Viking.
On veruje da je visoka konzumacija mesa, poslastica i kafe u Danskoj u direktnoj vezi sa hygee-om.
- Hygge znači biti velikodušan prema sebi - dati sebi poslasticu, i dati sebi, ali i jedni drugima, pauzu od zahteva zdravog života - kaže on.
Njegovi sunarodnici izgleda da se slažu: prosečan Danac pojede 3 kilograma slanine godišnje.
Dom je "štab hygge-a", kaže Viking. Danci takođe imaju reč za ovo: “hjemmehygge” (kućni hygge). To može da objasni opsesiju Danaca za dobrim dizajnom enterijera. Oni takođe imaju najveći životni prostor po glavi čoiveka, u celoj Evropi.
Božić, kaže Viking, je najviše hyggelig deo godine. "Iako je moguće hygge-ovati tokom cele godine, samo jednom godišnje ultimativni cilj meseca je hygge", kaže on.
Božićna tradicija u Danskoj nije neobuzdano drugačija od one u Engleskoj ili Americi, ali razlika je to da će "danski Božić uvek biti planiran, o njemu će se misliti, i biće procenjen u odnosu na koncept hygge-a."
Čak i za to postoji reč: julehygge (Božić-hygge).
Od njihovih dobro poznatih abažura do zapanjujuće široke upotrebe sveća, Danska je zemlja opsednuta osvetljenjem. Studije Instituta za istraživanje sreće pokazuju da 85% ljudi hygge povezuje sa svećama; 28% Danaca pali sveće svaki dan.
Viking citira američkog ambasadora u Danskoj, koji kaže da sveće stvaraju "vrstu emocionalne sreće i emocionalne udobnosti."
Vrlo očekivano, najsrećnija zemlja na svetu ima najsrećniji glavni grad na svetu. I pun je hygglelig destinacija - od restorana koji prodaju kisele haringe u Nju Harboru do ikonskog vrta Tivoli, koji je svakog Božića pretvoren u spektakularan festival svetlosti.
Dok hygge očigledno igra veliku ulogu u sreći Danaca, Viking željan da naglasi da je model blagostanja ono što fundamentalno podupire blagostanje nacije - oni imaju visoke poreze ali zauzvrat primaju socijalnu pomoć, imaju opšte zdravstveno osiguranje i državnu penziju.
Viking kaže da postoji "široka podrška za državu blagostanja."
- Podrška potiče od svesti o tome da model blagostanja pretvara naše zajedničko bogatstvo u blagostanje - kaže on.
Kritike često ističu da je konzumacija antidepresiva veoma visoka u Danskoj - za zemlju koja tvrdi da je najsrećnija na svetu. Prema Organizaciji za ekonomsku saradnju i razvoj, Danska je druga u Evropi po konzumaciji antidepresiva, po glavi građana.
Viking je, u intervjuu za Business Insider rekao da ovaj navodni "paradoks" nema smisla.
- Prava priča je da ove zemlje prepoznaju mentalne bolesti i pokušavaju da ih tretiraju na određeni način - rekao je Viking za Biznis Insajder. "Mi smo društvo koje prepoznaje da ljudi pate od mentalnih bolestu, i pokušavamo da uradimo nešto u vezi s tim. Ja mislim da je to dobra stvar. Mnogo ljudi to previđa - oni samo misle da je to paradoks."