Smrtnost od kovida-19 znatno se smanjila dolaskom toplijih dana, pokazala je studija međunarodne grupe naučnika sačinjena u osam evropskih i 15 kineskih bolnica.
Hrvatski mikrobiolog profesor Gordan Lauc, jedan od članova te grupe koja je okupila 51 naučnika, kaže da je reč o velikoj studiji koja pokazuje sezonski učinak virusa SARS-CoV-2, a u koju je uključeno 6.914 pacijenata hospitalizovanih zbog korona virusa i 37.187 osoba koje su samostalno prijavljivale simptome korone u Velikoj Britaniji.
- Praćen je individualni tok bolesti 6.914 hospitalizovanih pacijenata. U svim bolnicama je uočeno da se smrtnost znatno smanjila. Za to postoji više mogućih objašnjenja, ali istraživanje upućuje da je najverovatnije objašnjenje promena temperature, tj. dolazak proleća - kaže Lauc i naglašava da se virus nije promenio, već je reč o učinku koji je posledica uslova u kojima virus deluje na čoveka.
Objasnio je i da molekularni mehanizmi koji su podloga sezonske prirode respiratornih virusa uključuju dva ključna elementa: glikane i vlažnost vazduha.
- Problem u sezoni grejanja je što je relativna vlažnost vazduha u grejanim prostorima vrlo niska, što inaktivira našu mukoznu barijeru i omogućava virusima da se lakše šire - kaže Lauc.
Prema njegovim rečima, čini se da je prestanak grejanja umanjio težinu simptoma u celoj Evropi, ali to nažalost znači da se virus zapravo nije promenio.
Zato bismo, ističe, početkom sezone grejanja mogli ponovo imati više teških oblika bolesti, rekao je Lauc.
U sezoni grejanja bez dodatnog ovlaživanja vazduha, u grejanim prostorima relativna vlažnost vazduha može biti i ispod 20 odsto, što, kako kaže, isušuje našu mukoznu barijeru i onemogućava efikasno uklanjanje virusa, a to pogoduje progresiji bolesti.
Kako je naveo i na svojoj Fejsbuk stranici, u većem delu sveta trenutno je manje smrtnih slučajeva, a pao je i broj teških slučajeva, samo još nije jasno da li je smanjen broj teških slučajeva posledica sezone ili smanjenog broja infekcija zbog fizičkog distanciranja.
Lauc kaže i da osim uticaja na prenošenje virusa, toplo vreme može da utiče i na sposobnost ljudi da se bore protiv virusa i tako spreče razvoj teškog oblika bolesti.
Iako je to u ovom trenutku dobra vest, ističe Lauc, to nažalost znači da bi s povratkom zime mogao ponovo da nastupi teži "zimski" kovid-19.
- A, čini se da to upravo sada vidimo na južnoj hemisferi, gde sada počinje zima i vidimo sve više teško obolelih - naveo je prof. Lauc.
Nisu, međutim, ni mišljenja naučnika jedinstvena. Prof. Stipan Jonjić, pročelnik Zavoda za histologiju i embriologiju i šef Centra za proteomiku Medicinskog fakulteta Riječkog univerziteta, kaže da do sada još uvek nema čvrstih naučnih dokaza koji bi potkrepili tezu o sezonalnosti novog korona virusa.
- Nauka uvek traži potvrde, to je tako, ali se nikada nipošto ne bih svađao sa kolegama niti ih dovodio u pitanje, nikako - rekao je i kao primer naveo Indiju, gde je, kaže, sada užasna situacija sa virusom, a veoma je toplo.
Dakle, ističe, "ne vidim da je toplina tamo pomogla, odnosno da se pokazala sezonalnost virusa. Ali, možda grešim, to je moguće, naravno", preneo je Tanjug Jonjićeve reči.