Veliki svetski mediji, kao što je "Fajnenšl tajms" (The Financial Times), pitaju se kako je moguće da je Srbija uspela da postane prvak kontinentalne Evrope u brzini vakcinisanja građana protiv kovida-19. Na to nisu ostali imuni ni u komšiluku, pa su i hrvatski mediji obradili pisanje američkih kolega, dodajući pri tome i par svojih komentara.
Srbija danas ima, navodi se u tekstu, vakcinisanih 6,3 % stanovništva, a ispred nje su u svetu samo Izrael (neverovatnih 53,8 %), Ujedinjeni Arapski Emirati (35,2 %), Velika Britanija (14,7 %), Bahrein (14,7 %), Sjedinjene Američke Države (9,7 %) i Portoriko (7,9 %). Od zemalja kontinentalne Evrope najbliže Srbiji su Danska (4,6 %) i Slovenija (3,7%). Svi ostali u kontinentalnoj Evropi, pa i oni najbogatiji, trenutno su ispod 3,3 % vakcinisanosti.
Srpski predsednik Aleksandar Vučić sada veruje u svoju odluku da se okrene kineskim i ruskim vakcinama kao rešenju, dok je osigurao i nastavak pregovora s onim proizvođačima vakcina koji su dobili odobrenje za distribuciju na prostoru EU, navode hrvatski medji.
Ide tu sad nekorektni i netačni deo da je "do sada Srbija osigurala oko milion doza", iako je taj broj, uz milion doza iz Kine, 290.000 Sputnjik V vakcina i nekoliko desetina hiljada doza Fajzer-Biontek cepiva, veći od 1,3 miliona (a 300.000 je prilična razlika u današnje vreme nepostojanja vakcina na tržištu). U tekstu se navodi da planiramo da uvezemo još milion doza do početka marta, čime bismo osigurali vakcinisanje trećine populacije.
U grafikonu ispod možete videti neočekivanu razliku koju je uspela napraviti Srbija u brzini vakcinisanja u odnosu na grupu probranih zemalja kontinentalne Evrope. Hrvatska u odnosu na Srbiju nije pokazala naročito snalažljivom u nabavci vakcina, navode sami Hrvati.
I naravno, ne može ništa da prođe bez političkog i zlonamernog zaključka - "pitanje kvaliteta ruskih i kineskih vakcina koje koristi Srbija ostaje otvoreno".
Ostale balkanske zemlje ne stoje tako dobro s vakcinisanjem kao Srbija. EU je osigurala oko 70 miliona evra za šest novih potencijalnih članica na Balkanu, ali „evropske linije dopremanja“, neće puno pomoći Makedoniji, BiH, Crnoj Gori, Kosovu i Albaniji.
I svi se okreću pregovorima s kineskim i ruskim proizvođačima vakcina, zaključuje se na kraju teksta.