Temperature na vrhu Grenlanda (3200 metara nadmorske visine) su tokom vikenda porasle iznad nule, a topli vazduh podstaknuo je padanje ekstremne kiše, koja je izbacila 7 milijardi tona vode na ledenu ploču.
Radilo se o najvećoj količini padavina na ledenoj ploči od početka merenja, 1950. godine, a u nedelju je količina izgubljene ledene mase bila sedam puta veća od normalne za ovo doba godine.
Kako klimatske promene, uzrokovane ljudskim aktivnostima, zagrevaju planetu, dolazi do sve većeg gubitka ledene površine. Prema izveštaju UN-a o klimi objavljenom ovog meseca, sagorevanje fosilnih goriva dovelo je u poslednje dve decenije do topljenja Grenlanda.
Nedavno istraživanje objavljeno u časopisu "Cryosphere" pokazalo je da je od sredine 1990-ih naša planeta izgubila neverovatnih 28 milijardi tona leda, od čega veliki deo s Arktika, uključujući pritom i ledenu ploču Grenlanda.
Dženifer Mercer, voditelj programa Kancelarije za polarne programe pri Nacionalnoj fondaciji za nauku, smatra da će kiša trajno uticati na svojstva snega, stvarajući koru koja će apsorbirati više energije od Sunca, sve dok ne bude zatrpana snegom.